Ante Vranković: Arhitektonski projekti Vjenceslava Richtera okom Toše Dabca

Foto: Tošo Dabac: Vjenceslav Richter

Najznačajniji hrvatski fotograf 20. st. Tošo Dabac, snimio je nekoliko projekata najvažnijeg hrvatskog umjetnika 20. st. u domeni geometrijske apstrakcije – Vjenceslava Richtera.

O tome je viša kustosica Muzeja Suvremene umjetnosti u Zagrebu Vesna Meštrić, autorica velike Richterove retrospektive koju je moguće razgledati do 10. prosinca u MSU, na 9. danima fotografije u Arhivu Tošo Dabac održala zanimljivo i dobro posjećeno predavanje.

Suradnja Richtera i Dabca započela je još 1958. kada je Dabac fotografirao Richterovu atraktivnu „inženjersko-konstruktorsku“ skulpturu Nada, izloženi pokraj također Richterovog izložbenog paviljona za svjetskoj izložbi EXPO 1958. u Bruxellesu, kojeg je Dabac detaljno i nadahnuto fotografirao, što je za proučavatelje djela arhitekture – osobito ako se ona nalaze daleko kao u ovom slučaju – izrazito važno.

Tošo Dabac: Richterova maketa paviljona za međunarodnu izložbu rada u Torinu 1961.

Dabac je iste 1958. snimio i Richterov interijer nekadašnje knjižare Naprijed na Jelačićplacu (tada Trgu Republike), a 1961. i Richterovu Višu ugostiteljsku školu u Dubrovniku.

Osobitu važnost za nas danas imaju fotografije Richterovih paviljona na izložbama Italia 61 u Torinu i makete projekta za crkvu u Bibinju, koje su danas istraživačima Richterovog opusa izrazito važne. jer su ta djela odavno nestala i postoje još samo na Dabčevim fotografijama.

Zanimljivi su i primjeri „povratne sprege“ kada će Richter u izložbenim postavama paviljona u Torinu i Milanu u oblikovanju atmosfere interijera upotrijebiti upravo fotografije Toše Dabca.

Brojne Dabčeve fotografije Richterovih djela, uključujući i Richterove foto-portrete, objavljene su u opsežnom katalogu retrospektive koji broji preko 350 stranica i posve će sigurno postati polazišnom točkom svim zainteresiranima za opus Vjenceslava Richtera, ali i mnogima zainteresiranima za rad Toše Dabca.

* Ante Vranković samostalni je umjetnik – likovni i umjetnički kritičar, član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2003. godine.

Diplomirao je arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Autor je jedne knjige i više od stotinu predgovora izložbenim katalozima, članaka u stručnim časopisima, časopisima za kulturu, novinama (Život umjetnosti, Čovjek i prostor, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, Glas Gradskog muzeja u Karlovcu, Hrvatska revija, Hrvatsko slovo, Matica, Croatia – putni časopis/Inflight Magazine, Euro City, Nova Akropola, Školske novine, Slobodna Dalmacija, itd.), kao i u drugim medijima (radio, TV, Internet).

Napisao je prvi etički kodeks hrvatskih likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti, usvojen 17. siječnja 2006.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.