U Varšavi će u nedjelju, 12. listopada, biti beatificirani kardinal Stefan Wyszyński i Majka Elizabeta Ruža (Elżbieta Róża) Czacka, dvoje Poljaka koji su djelovali u mračno doba komunizma. Svečanost će se održati u crkvi Božje Providnosti u 12 sati, a predslavitelj će biti prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Marcello Semeraro.
Donosimo neke podatke o dvoje poljskih novih blaženika.
Stefan Wyszyński (Zuzela, 3. kolovoza 1901. – Varšava, 28. svibnja 1981.) bio je poljski kardinal i nadbiskup Gniezna i Varšave, primas Poljske, branitelj ljudskog dostojanstva i prava u najtežem razdoblju poljske povijesti – u vrijeme komunizma. Bio je suvremenik svetog Ivana Pavla II. s kojim se dobro poznavao i s kojim je surađivao.
Rođen je 1901. Ušao je u sjemenište u Włocławeku 1920. godine i nakon četiri godine studija bio je zaređen za svećenika. Od 1925. do 1929. nastavio je studij na Katoličkom sveučilištu u Lublinu, gdje je položio doktorat. Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata bio je u mjestu Laski kraj Varšave, gdje je našao utočošte pred progonom Gestapa. Nakon rata vratio se u Włocławek, gdje je reorganizirao sjemenište kao rektor. Godine 1946., papa Pio XII. imenovao ga je biskupom Lublina. U svom biskupskom grbu imao je latinske riječi “Soli Deo” (hrv. “Samo Bog”). Služenje Bogu po Mariji bila je odrednica njegovog čitavog života.
Nakon smrti kardinala Augusta Józefa Hlonda u kolovozu 1948., imenovan je metropolitskim nadbiskupom Gniezna i Varšave te primasom Poljske. Godine 1953. papa Pio XII. proglasio ga je kardinalom.
U razdoblju napetosti između poljske vlade i Crkve, komunističke su ga vlasti zatvorile 1953., a kasnije poslale u kućni pritvor. Bio je brutalno zlostavljan. U izolaciji je 16. svibnja 1956. napisao Jasnogorske zavjete poljskog naroda nazvanih po marijanskom svetištu Jasnoj Gori. Pušten je u listopadu 1956.
Organizirao je proslavu 1000. godišnjice pokrštavanja prvog poljskog vladara Mješka I.. Komunističke vlasti su spriječile planirani dolazak pape Pavla VI. na proslavu.
Trijumfalno je dočekao papu Ivana Pavla II., kada je posjetio Poljsku 1978. nakon što je izabran za papu. U vrijeme početka pada komunizma, 1980. molio je vlasti i sindikat Solidarnost, da budu odgovorni u svojim postupcima.
Preminuo je u Varšavi 28. svibnja 1981. Poljski parlament proglasio je 2001. – godinom Stefana Wyszyńskog. Tada su ga nazvali “velikim Poljakom, kapelanom i državnikom”.
Majka Róża Czacka
Majka Róża Czacka (22. listopada 1876. – 15. svibnja 1961.) bila je poljska redovnica koja je osnovala sestre franjevke Službenice križa. Sljedeće desetljeće putovala je po Europi u nadi da će naučiti o tehnikama kojima bi mogla pomoći slijepima; adaptirala je poljsku fonetiku u azbuku na Brajevom pismu koja je od 1934. postala obveznom u svim školama za slijepe. Czacka je ušla u franjevački treći red 1917. prije nego što je krajem 1918. osnovala vlastitu vjersku kongregaciju. Njezin je rad dobio odobrenje od apostolskog nuncija Achillea Rattija (budućeg pape Pija XI.) Koji je pohvalio njezin trud kao izniman apostolat.
Godine 1950. povukla se s mjesta generalne poglavarice zbog pogoršanja zdravlja.
Postupak za njezinu beatifikaciju pokrenut je 1988., najprije u njezinoj rodnoj Poljskoj prije nego što se preselio u Rim. Papa Franjo potvrdio je njezinu herojsku vrlinu i proglasio je časnom službenicom Božjom 9. listopada 2017. prije nego što je kasnije odobrio čudo koje joj je pripisano krajem 2020. Ova posljednja potvrda omogućuje da se Czacka proglasi blaženom, što će i biti provedeno danas u Varšavi.
 Czacka){kind=link}