Blagdan Blažene Djevice Marije od Ružarija

Danas je spomendan Gospe od svete krunice, odnosno Gospe od Ružarija, a blagdan ima svoju povijesnu pozadinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krunica je imala važno mjesto u duhovnom životu pape sv. Ivana Pavla II. i pratila ga, kako kaže: “u trenutcima radosti i trenutcima kušnje. Njoj sam povjeravao tolike brige i u njoj sam uvijek nalazio utjehu.”

Gospinu krunicu pape Pio XII. i Pavao VI. nazivaju “sažetkom svega Evanđelja” i stoga je Crkva ustanovila spomendan “Gospa od svete krunice” koji se slavi 7. listopada, potkraj liturgijske godine.

Liturgijsko slavljenje Gospe od krunice ima svoj izvor u recitiranju anđeoskog pozdrava Mariji “Zdravo Marijo…”, što se na Zapadu veoma raširilo u 12. stoljeću kada se recitirao samo prvi dio te današnje molitve. U 14. stoljeću kartuzijanac Henrik od Kalkara podjeljuje moljenje “Zdravo Marije…” na petnaest desetica i dodaje “Oče naš…”, a u 15. stoljeću dolazi do podjele krunice (ružarija) na tri dijela, prema tri otajstva Isusova života (utjelovljenja i djetinjstva, muke i smrti, uskrsnuća i uzašća na nebo). Ta su otajstva uključena u molitvu “Zdravo Marijo…” iza riječi Isus.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U isto je vrijeme nastala legenda kako je zbog svoje velike pobožnosti Majci Božjoj upravo sveti Dominik osmislio molitvu Krunice, utemeljitelj Reda dominikanaca, koju je osobito širio njegov subrat Alan de la Roche.

Glasovita bitka kod Lepanta

Tijekom turskih osvanja u 16. stoljeću papa sv. Pio V. Pozvao je sve kršćane na molitvu svete krunice 1569., a blagdan “Gospe od svete krunice” uspostavio je Sveti Otac na spomen i u zahvalu kršćanske pobjede nad Turcima kod Lepanta 1571.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kršćansku koaliciju potakao je papa sv. Pio V. kako bi pomogao gradu Famagosti na Cipru, što su ga opsjedali Turci. Konačan cilj bilo je slabljenje turske moći na istočnom Sredozemlju.

Kršćanska je flota bila stavljena pod zapovjedništvo Don Juana Austrijskoga, mladog brata španjolskoga kralja Filipa II., a uz njega je bio Marcantonio Colonna kao general papinske flote. S turske strane flotom je zapovijedao admiral Mehmet Ali.
U bitci je sudjelovalo šest hrvatskih galija (Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar).

Kršćani su svoju pobjedu pripisali zagovoru Blažene Djevice Marije, a papa sv. Pio V. odredio je da se u spomen na tu bitku svake godine 7. listopada slavi spomen Blažene Djevice Marije od Krunice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.