Blažena Djevica Marija od Krunice – kako je nastala molitva krunice?

molitva krunice
Foto: GettyImages

Molimo često krunicu da razmatrajući s Marijom sve više ulazimo u velika otajstva Kristova života. S Marijom, po Mariji – do samoga Krista!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svi znamo da je molitva krunice moćno sredstvo u rukama svakoga koji čvrstvo vjeruje u Marijin zagovor. Vjernici su kroz mnoga stoljeća s Marijom prolazili i razmatrali važne događaje Isusova života sve od Utjelovljenja pa do Uzašašća i silaska Duha Svetoga. Isto tako koriste krunicu kao sredstvo da ne malakšu na ovom zemaljskom putu te da ostanu vjerni Kristu Gospodinu, piše ofm.hr.

Zašto se krunice uvijek posebno sjećamo na današnji dan?

Dana 7. listopada 1571. došlo je do velike pomorske bitke kod Lepanta (Grčka). Tamo su se sukobili dvije velike sile: veliko Osmansko Carstvo i ujedinjena španjolska, venecijanska i papinska flota. Za uspjeh odlučujuće bitke za cijelu Europu papa Pio V. pozvao je sav kršćanski svijet da se utekne zagovoru Pomoćnice Kršćana molitvom krunice. Pripisujući nevjerojatnu pobjedu Kršćankse folte Majci Mariji, papa proglašava 7. listopad blagdanom „Gospe od Pobjede.“ Nakon dvije godine spomedan mjenja ime u „Blagdan svete Krunice“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je krunica uopće nastala?

Od prvih dana Crkva je preporučivala vjernicima da mole 150 psalama. Taj se običaj zadržao sve do danas. Mnogi, ne samo svećenici i posvećene osobe, nego naprotiv i laici, mole liturgiju časova koja sadrži 150 psalama. U nedostatku knjiga, ali i teškoći pamćenja Psalama, nastala je krunica. Da bi tu molitvu nastavili prakticirati, vjernici umjesto Psalama počeše moliti 150 „Zdravomarija“ podijeljene na 15 desetica. S vremenom se pobožnost raširila i mijenjala. Na početke desetica dodan je „Oče naš“, a na kraju je stavljena molitva „Slava Ocu“. U širenju ove pobožnost veliku ulogu su odigrali mnogi redovnici, a osobito dominikanci.

Mnogi će reći da je molitva krunice jako dosadna zbog mnogo ponavljanja istih riječi. Jedan svećenik svjedoči da mu je nakon vjeronaučne poduke za odrasle pristupila jedna žena i kritizirala njegov nagovor. Rekla je da nikad neće postati katolkinjom. Razlog je bio taj što katolici u krunici stalno ponavljaju iste riječi. Nadodala je da tko god ponavlja iste riječi nije iskren. Zapitao ju je tko je njezin pratilac? Odgovorila mu je da je to njezin zaručnik. Upitao ju je: „Voli li vas on?“ „Sigruno me voli.“ „A kako znate?“ „Rekao mi je.“ „Što vam je rekao?“ „Rekao mi je volim te“. „Kada vam je to rekao?“ “Prije jedan sat.“ „Je li vam to rekao i prije?“ „Da prošle večeri.“ „Što je rekao?“ „Ljubim te.“ „Ali nije li vam to i prije rekao?“ „Kaže mi to svaku večer.“ „Ne vjerujte mu! On ponavlja, nije iskren!“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako jedni tvrde da je krunica monotona molitva, drugi je smatraju ritmičnom molitvom. To je kao vožnja bicikla. Noge okreću pedale, ruke upravljaju, a pamet vodi. Tako je i u molitvi. Dok usta pokreću izgovaranjem molitve, ruke „sabiru“ zrnca, a pamet razmatranjem prolazi kroz Isusov život. Sav taj izvanjski sklad i ritam tijela stvara preduvjet da se stvori ritam duše. Svi vi koji čitate ovaj tekst mogli biste posvjedočiti koliko krunica znači vašem rastu u vjeri i odnosu sa samim Bogom. Nema ljepšeg i lakšeg puta do Isusa od Marije. Molimo često krunicu da razmatrajući s Marijom sve više ulazimo u velika otajstva Kristova života. S Marijom, po Mariji – do samoga Krista!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.