Hrvatska danas slavi Dan državnosti. Spomen je to na prvu sjednicu višestranačkog, demokratski izabranog Hrvatskog sabora 1990., ujedno i kraj komunističkog jednopartijskog sustava.
Dana 30. svibnja 1990. konstituiran je prvi višestranački demokratski izabran Hrvatski sabor. Sabor je konstituiran kao rezultat prvih višestranačkih izbora održanih u travnju 1990., a na kojima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica.
Prvi su izbori još uvijek provedeni kao izbori za zastupnike u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske, koja je tada još uvijek bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prvi izborni krug održan je 22. travnja, a drugi 6. svibnja 1990. godine te je na njima uvjerljivo pobijedio HDZ na čelu s dr. Franjom Tuđmanom.
Tog je dana uoči konstituirajuće sjednice održana svečana sv. misa u zagrebačkoj prvostolnici koju je predvodio kardinal Franjo Kuharić. Na konstituirajućoj sjednici, kojoj su nazočili brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrani su predsejdnik i potpredsjednici Sabora. Nakon sjednice uslijedila je proslava na glavnom zagrebačkom trgu, tada još uvijek Trgu Republike.
Svim čitateljima Narod.hr-a želimo sretan Dan državnosti!
Dan državnosti, zatim Dan hrvatskog sabora, pa ponovno Dan državnosti
Datum 30. svibnja od 1991. do 2001. obilježavao se kao Dan državnosti, a od 2001., odlukom SDP-ove većine, taj je datum postao radni dan te se obilježavao kao spomendan – Dan hrvatskog sabora. Godine 2019. Sabor je ovaj datum ponovno proglasio Danom državnosti te je to od 2020. neradni dan.
Kako je SDP promijenio datum?
Bio je to državotvorni blagdan koji je najviše zaživio u hrvatskom narodu, a upravo ga je zbog toga SDP dolaskom na vlast i ukinuo, uz brojne druge državotvorne simbole kao Oltar domovine na Medvedgradu, počasnu hrvatsku gardu pred Saborom, preimenovanja Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor itd.
Time je došlo do početka bitnog narušavanja proslave obilježavanja hrvatske državotvornosti i Domovinskog rata koje se tek posljednjih godina, blagdanima koje je narod „sam iznjedrio iz sebe“ kao što je proslava Oluje koju je narod inicirao u Čavoglavama i Kolone sjećanja u Vukovaru, vratila u javnost.
Dijeljenje prvotnog Dana državnosti na dva praznika: Dan državnosti i Dan neovisnosti značilo je unošenje zabune među narod kojemu više nije bilo jasno što koji praznik predstavlja.
