Claude Grbeša: Najistaknutiji hrvatski vitez Svetoga groba jeruzalemskog svakako je bl. Alojzije Stepinac

stepinac
Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Magistralni delegat za Hrvatsku Claude Grbeša iz Hrvatske magistralne delegacije Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog povodom blagdana blaženog Alojzija Stepinca istaknuo je kako je Blaženik najistaknutiji hrvatski vitez Svetoga groba jeruzalemskog. “Drugi svjetski rat i zatim bezbožni komunizam ugasili su svaku nadu za osnivanje Magistralne delegacije Reda u Hrvatskoj. Svoju vjernost Isusu Kristu i Svetoj Stolici nadbiskup Stepinac platio je životom, odbijajući odvajanje Katoličke crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice i uspostavljanje tzv. „Narodne crkve”. – istaknuo je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Najistaknutiji hrvatski vitez Svetoga groba jeruzalemskog je svakako bl. Alojzije Stepinac (1898. – 1960.), kardinal i nadbiskup zagrebački, mučenik i zaštitnik Hrvatske magistralne delegacije Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskog, koja slavi ove godine petu obljetnicu osnivanja.

Vitez Svetoga groba postao je 15. srpnja 1937. godine, prije osamdeset i pet godina, za vrijeme Hrvatskog nacionalnog hodočašća u Svetu zemlju, što ga je predvodio kao zagrebački nadbiskup koadjutor s pravom nasljedstva i zastupnik cijelog hrvatskog episkopata. Glavni je cilj hodočašća bio posveta oltara tada blaženog Nikole Tavelića, hrvatskog franjevačkog misionara. Inače, njegov lik već je 1908. godine bio naslikan u tzv. apsidi svetaca Austro-Ugarske u Austrijskom gostinjcu Svete obitelji u Jeruzalemu. Fra Nikola Tavelić je franjevački prvomučenik u Svetoj zemlji. On je, s još trojicom braće iz Francuske i Italije, u Jeruzalemu propovijedao Evanđelje zbog čega su sva četvorica 14. studenoga 1391. godine mučena i ubijena, a tijela su im bila raskomadana i zapaljena.

Spomen ploča bl. Alojziju Stepincu

>U Jeruzalemu otkrivena spomen-ploča bl. Alojziju Stepincu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svetima ih je proglasio papa Pavao VI. 21. lipnja 1970. godine. Time je Nikola Tavelić postao prvi hrvatski svetac. On i drugovi zaštitnici su franjevačke Kustodije Svete zemlje.
Spomenuti oltar bl. Nikole Tavelića izradio je hrvatski kipar Ivo Kerdić, a bio je smješten u ondašnjoj češkoj Crkvi sv. Ćirila i Metoda na Maslinskoj gori – danas Apostolskoj delegaturi u Jeruzalemu. Tom duhovno-povijesnom projektu 1937. godine pridružio se cijeli hrvatski narod, pruživši znatnu financijsku potporu. To je ujedno bio i prvi zavjetni dar Hrvata katolika Svetoj zemlji.

Blaženi Alojzije Stepinac dobio je tijekom hodočašća odličje viteza Zapovjednika sa zvijezdom (Veliki časnik) Svetoga groba. Osobno mu ga je uručio tadašnji latinski jeruzalemski patrijarh mons. Luigi Barlassina (1920. – 1947.), koji je obnašao i funkciju rektora i administratora Reda. Odličje se danas čuva u Muzeju bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu. Drugi svjetski rat i zatim bezbožni komunizam ugasili su svaku nadu za osnivanje Magistralne delegacije Reda u Hrvatskoj. Svoju vjernost Isusu Kristu i Svetoj Stolici nadbiskup Stepinac platio je životom, odbijajući odvajanje Katoličke crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice i uspostavljanje tzv. „Narodne crkve”.

stepinac
Foto: Narod.hr

Prigodom prvog hodočašća Hrvatske magistralne delegacije u Svetu zemlju, od 23. do 30. travnja 2019. godine, 27. travnja u Austrijskom gostinjcu Svete obitelji u Jeruzalemu, na ulazu u kapelu otkrivena je spomen-ploča na Hrvatsko nacionalno hodočašće u Svetu zemlju 1937. godine i boravak bl. Stepinca u tom gostinjcu. Spomen-ploča postavljena je na inicijativu hrvatskih vitezova Svetoga groba jeruzalemskog. Austrijski gostinjac nalazi se u Via Dolorosa kojom je bl. Alojzije 23. srpnja 1937. godine nosio križ tijekom križnog puta”, zaključuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.