Dan gospićkih žrtava – partizani 4. travnja 1945. po ulasku u grad likvidirali muškarce starije od 16 godina

1945. žrtve
Foto: gospicko-senjska-biskupija.hr

Na današnji dan, 4. travnja, obilježava kao Dan gospićkih žrtava, a inicijativu za obilježavanje tog dana kao spomena na partizanske zločine nad Hrvatima s gospićkog područja dala je Gospićko-senjska biskupija.

Partizani 1945. po ulasku u grad likvidirali gotovo sve muškarce

Toga su dana 1945. godine partizani su po ulasku u grad likvidirali gotovo sve muškarce, a pogubljenja su nastavljena dugo vremena poslije završetka II. svjetskog rata.

Partizanski poslijeratni zločini u Gospiću označavaju pokolj kojeg su počinili Titovi partizani nakon završetka Drugog svjetskog rata u Gospiću.

Gospićane su ubijani na stratištima po okolnim šumama i poljima. Bez suđenja su partizani ubijali brojne hrvatske vojnike i civile.

I u Drugom svjetskom ratu, kao i u Domovinskom, Gospić je bio na meti komunističkih i četničkih snaga kao mjesto od posebne strateške važnosti.

Gospiću je bilo otegotno što je bio na udaru velikosrpskih hegemonista zbog Velebitskog ustanka 1932. i jake predratne ustaške organizacije, pa je dobio naziv “ustaško sveučilište”. Poslije su se u taj klub mrzitelja ovog grada pridružili i antihrvatski ideolozi iz redova partizanskog pokreta.

Posljedica toga bila je da čim su partizani ušli u Gospić, odmah su počeli ubijati sve one koje su imale na unaprijed sastavljenim popisima za likvidaciju. No, popis žrtava nije samo stao na tome. Neki tobožnji “antifašisti” su dobili dopuštenje da smiju smaknuti sve druge, iz bilo kojih razloga. Sve su to bila smaknuća bez suda. Kad su proradili “narodni sudovi” nije se mnogo promijenilo. Njihov rad je bio “izraz pomahnitala razuma”, a glavna im je zadaća bila pobiti što veći broj tzv. neprijatelja Partije i radničke klase, a uglavnom su to bili Hrvati.

Strahotno je što je u toj bratoubilačkoj raboti veliku ulogu imalo partizansko vodstvo koje je velikim dijelom bilo sastavljeno od Hrvata.

Nitko ne zna koliku je cijenu te „slobode“ iz 1945. godine platio Gospić. Žrtve su uglavnom pobacane u rovove, tzv. „lauf grabe” koje u se nalazile oko grada. Dio žrtava završio je u jamama u okolici, gdje se godinama nakon rata bacalo smeće.

“Ubijani su bez razlike žene i nedorasli mladići i djevojke”

Predsjednik gospićke podružnice političkih zatvorenika Ivo Vukić prilikom komemoracije za žrtve 2011. iznio povijesni prikaz tragičnih zbivanja i stanje u Gospiću u doba stradanja.

Toga dana, 4. travnja prije 66 godina, izvršen je pravi pokolj: na tisuće ljudi bilo je pobijeno, zarobljeni su strijeljani na različitim lokacijama, a potom su 48 sati ubijani svi muškarci stariji od 16 godina, koji se nisu uspjeli ili nisu htjeli povući, jer nisu osjećali nikakvu krivnju. Nažalost, ubijani su bez razlike žene i nedorasli mladići i djevojke, istaknuo je Vukić.

Arhivska građa o tome u Hrvatskoj je uništena, a ostalo je sačuvano oko dva posto, no i to je dobrim dijelom falsificirano. Iz sačuvane zatvorske knjige Vojnog suda komande ličkog područja za 1945. i sudskih knjiga Okružnog suda u Gospiću od 1945. do 1953., koje se čuvaju u Državnom arhivu Gospić, Vukić je prepisao brojčane podatke i saznao da je na smrtnu kaznu osuđen 451 politički uznik, na vremenske kazne 915 uznika, ali za njih 142 nije upisan nadnevak suđenja niti kazna. Ukupno je osuđeno 1508 političkih uznika.

Među mučki ubijenima je i časna sestra Žarka Ivasić, koja je strijeljana u svibnju 1946. uz kapelu na samome groblju, mučenica, za koju je zbog ove žrtve Hrvatska biskupska konferencija u travnju 2010. godine pokrenula biskupijski postupak za proglašenje blaženom.

Do danas za strašne zločine u Gospiću i okolici od strane hrvatskog pravosuđa nisu pokrenute istrage, optužnice ili sudski postupci protiv odgovornih osoba i zločinaca koji žive u Republici Hrvatskoj.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.