Utorak, 26. rujna u 20 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održat će se ‘Tribina Trećeg programa’ Hrvatskog radija na temu ”Svijet u rovovima kulturnog rata”. Na tribini sudjeluju Matija Štahan, Enes Kulenović i Boris Beck.
Izraz kulturni rat javlja se u njemačkom obliku Kulturkampf i prvotno se odnosio na politički
sukob koji se 1870-tih godina vodio između Katoličke Crkve predvođene papom Piom IX. i
njemačke vlade predvođene Ottom von Bismarckom.
Početak suvremene uporabe pojma
„Kulturni rat“ vezuje se za govor kandidata za republikansku nominaciju na predsjedničkim
izborima Patricka Buchanana na Nacionalnoj konvenciji Republikanske stranke u Sjedinjenim Državama koji je ustvrdio: „U našem se društvu vodi vjerski rat za dušu Amerike“.
Kulturni rat koji je danas najizraženiji u Sjedinjenim Državama, a čije naznake i karakteristike susrećemo u svim zapadnim društvima, vodi se oko definicije društvenog i političkog odnosa prema različitim suvremenim pitanjima od prava LGBTIQA+ osoba, odnosa prema klimatskim promjenama i definiranja školskih kurikula, pa sve do pitanja zakonske regulacije pobačaja, pitanja slobode govora te odnosa prema povijesti, naciji i nacionalnim simbolima.
Različiti segmenti, oruđa i oružja suvremenog kulturnog rata uzrokuju sve veću, izraženiju
čak i militantnu polarizaciju unutar društava koja nagriza same temelje znanstvenih
istraživanja i umjetničkog izražavanja, pa čak i osnovne postulate liberalne demokracije poput trodiobe vlasti, vladavine prava i nepovrjedivosti Ustava. Inflacijom nefiltriranih i
neprovjerenih informacija posredstvom društvenih mreža, gubitkom povjerenja u tradicionalne medije i društvene institucije, postupno se gubi povjerenje i u institucije političkog odlučivanja što stvara plodno tlo za kreiranje teorija zavjera te propagandnu manipulaciju masama što u konačnici rezultira krajnjom radikalizacijom društvenih skupina i rasapom institucionalnog uređenja države.
Koje su osnovne karakteristike kulturnoga rata i na koji se način se formiraju vojske zaraćenih strana? Može li se predvidjeti kraj atmosfere kulturnog rata i povratak tradicionalnijim oblicima političke borbe? Što razlikuje kulturni rat u Sjedinjenim Državama i Europi? Koje su karakteristike kulturnog rata specifične za hrvatsko društvo? Hoće li u budućnosti hrvatsko društvo biti još snažnije obilježeno atmosferom kulturnog rata?
Na ova i brojna druga pitanja odgovaraju Matija Štahan, Enes Kulenović i Boris Beck.
Matija Štahan
Matija Štahan je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao komparativnu književnost, a na istom fakultetu trenutačno pohađa i doktorski studij. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova te brojne kulturno-kritičke priloge u Vijencu Matice hrvatske i Republici Društva hrvatskih književnika te kao novinar i publicist piše za brojne portale.
Novinar je portala Bitno.net i suurednik portala Heretica.com.hr. Za kolumnistički je rad
dobio Godišnju nagradu Hrvatskih novinara i publicista za 2018. godinu. Suradnik je Trećeg
programa Hrvatskog radija i komentator emisije Peti dan Hrvatske televizije.
Enes Kulenović
Enes Kulenović stekao je doktorat znanosti na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu, a na istom je fakultetu danas redoviti profesor. Zanstveno se usavršavao na Duke
University u Sjednjenim Državama, Sveučilištu Magdeburg u Njemačkoj, Sveučilištu Bern u
Švicarskoj i Sveučilištu York u Ujedinjenom Kraljevstvu. U fokusu znanstvenog i nastavnog
rada profesora Kulenovića su politička teorija i povijest političkih ideja, a osobito teme
ljudskih prava, slobode govora, tolerancije i ideoloških sukoba. Autor je i urednik nekolicine
knjiga i brojnih znanstvenih radova, voditelj znanstvenih projekata Govor mržnje u Hrvatskoj i Politička polarizacija u Hrvatskoj, a dobitnik je i dviju Državnih nagrada za znanost u 2014. i 2019. godini.
Boris Beck
Boris Beck je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao 1991., a na
Filozofskom fakultetu 2003., gdje je 2012. i doktorirao. Kao novinar i urednik radio je u
Vijencu, Zarezu, Nacionalu i Hrvatskom katoličkom radiju, a danas surađuje s Večernjim
listom, Vijencom i Hrvatskim radijom. Od 2013. bio je zaposlen kao asistent i docent na
Studiju novinarstva Sveučilišta Sjever u Koprivnici, a od 2018. u znanstveno-nastavnom
zvanju docenta zaposlen je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i
urednik niza esejističkih, proznih i znanstveno-stručnih knjiga te velikog broja znanstvenih i
stručnih radova. Suradnik je Hrvatskog biblijskog društva na prijevodu Svetog pisma,
predsjednik udruge Kajkavsko spravišče, član Hrvatskog filološkog društva i Društva
hrvatskih književnika te je dobitnik više književnih nagrada.
