Dvorac Trakošćan jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj, a potječe iz 13. stoljeća, što ga čini i jednim od najstarijih dvoraca – utvrda u ovim krajevima. Trakošćan s pravom nosi naziv ponos Hrvatskog zagorja, zbog svoje davne i slavne prošlosti, ali i zbog ljepote, sačuvanih predmeta i duha vremena. Ovaj dvorac godišnje posjeti oko 40.000 posjetitelja te je jedan od najposjećenijih hrvatskih dvoraca.
Povijest dvorca Trakošćan
Trakošćan je nastao krajem 13. stoljeća kao dio obrambenog sustava sjeverozapadne Hrvatske i to kao manja utvrda za nadzor i osmatranje puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini.
Postoje dvije legende koje govore o imenu “Trakošćan”. Prema prvoj legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike, dok nam druga legenda govori da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.
Trakošćan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine. Tko je gospodario utvrdom u prvim stoljećima nije poznato, poznato je da su od kraja 14. st. vlasnici utvrde bili grofovi Celjski, koji su gospodarili čitavom Zagorskom grofovijom. Ubrzo je ta obitelj izumrla i Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare.
U toj podjeli Trakošćan, kao jedinstveno imanje, pripada najprije vojskovođi Janu Vitovcu, zatim Ivanišu Korvinu, koji ga poklanja svome podbanu Ivanu Gyulayu. Ova obitelj zadržava dvorac kroz tri generacije, te izumire 1566. godine, a vlastelinstvo preuzima država.
Za učinjene usluge kralj Maksimilijan dodjeljuje vlastelinstvo Juraju Draškoviću (1525.-1587.), najprije osobno, a potom na nasljedno uživanje. Tako je konačno 1584. godine Trakošćan stekla obitelj Drašković.
U drugoj polovici 18. stoljeća dolazi do napuštanja Trakošćana, koji zapušten počinje naglo propadati, pa se tek polovinom 19. stoljeća obitelj ponovno zanima za svoj titularni grad. U tom duhu podmaršal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Iduće generacije povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. kad se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran. Godine 1954. osnovan je muzej sa stalnim postavom, a dvorac je danas u vlasništvu Republike Hrvatske.
Postav dvorca Trakošćan
Stalni postav u dvorcu Trakošćan izložen je ambijentalno, u izvornoj funkciji. Na taj način možete vidjeti život hrvatskog plemstva kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković. Predmeti u sklopu postava datiraju iz vremena od 15. do 19. st. i razmješteni su u pojedinim prostorijama. Postavom su obuhvaćeni svi prostori dvorca, od reprezentativnih stambenih do tehnoloških (kuhinja), a dvorac čine četiri razine: nisko i visoko prizemlje, te prvi i drugi kat.
Nisko prizemlje dvorca Trakošćan čine kuhinja i tamnica. Kuhinja je smještena u izdvojenom dijelu dvorca kako bi se spriječilo širenje požara. U dvorcu Trakošćan postojala je i tamnica, a kao dokaz tome je natpis i oslik sačuvan na svodu hodočasničke crkve sv. Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu pokraj Krapine.
Visoko prizemlje dvorca Trakošćan sastoji se od lovačke dvorane, predvorja, knjižnice, viteške dvorane, obiteljske dvorane i malog dvorišta. U istočnoj kuli dvorca smještena je dvorana koja simbolički predstavlja lovačku tradiciju Draškovića. Najznačajniji muzejski predmet izložen u predvorju svakako je Velika genealogija obitelji Drašković. Na slici je prikazano razgranato stablo koje raste iz Ivana Draškovića – legendarnog praoca obitelji.
Cjelokupna dvorska knjižnica danas broji oko 1700 knjiga. U zapadnoj kuli dvorca smješten je najreprezentativniji dio dvorca – viteška dvorana. U obiteljskoj dvorani izloženi su portreti prvih članova obitelji Drašković. U središnjem dijelu zgrade nalazi se dvorište četverokutnog oblika s cisternom.
Prvi kat je najudobnije uređen jer je služio stanovanju vlasnika. Namješten je najvećim dijelom inventarom druge polovine 19. st., te vrijednim pećima. Iznad svih vratiju nalaze se raskošno rezbareni grbovi porodica s kojima su Draškovići dolazili u ženidbene veze. Na prvom katu nalaze se blagovaonica, mali salon kao jedina prostorija u dvorcu gdje je bilo dozvoljeno pušenje, spavaonica, predsoblje spavaonice, mala knjižnica, soba za molitvu, glazbeni salon, Julijanina soba koja je zapravo slikarski atelje grofice Drašković.
Prostorije drugog kata jednostavnije su uređene, služile su kao spavaonice gostima koji su dolazili u posjetu. Ovdje su zasebno izložene zbirke namještaja raspoređenog prema stilskim periodima od baroka do neorenesanse. Na drugom katu nalaze se barokna soba, rokoko soba, Soba oslikanih zidnih tapeta, časnička soba, klasicistička soba, bidermajerska soba, neorenesansna soba i galerija Dvora Trakošćan.
Zbirke dvorca Trakošćan
Trakošćan je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika odnosno obitelji Drašković. Muzej posjeduje vrijednu muzejsku građu iz razdoblja od renesanse do historicizma koja je podijeljena u nekoliko zbirki: zbirku oružja, zbirku slika i grafika, zbirku namještaja, zbirku knjiga i zbirku fotografija.
Gdje se nalazi dvorac Trakošćan?
Trakošćan se nalazi u Hrvatskom zagorju, 23 km sjeveroistočno od Krapine, 40 km jugozapadno od Varaždina. Najbliža mjesta dvorcu Trakošćan su Macelj i Strahinčica. Ako dolazite iz udaljenijih mjesta, dobro je znati koliko je dvorac udaljen od većih hrvatskih i europskih gradova: Zagreb 80 km, Osijek 300 km, Dubrovnik 630 km, Split 450 km, Pula 330 km, Maribor 50 km, Ljubljana 130 km, Wien 300 km, München 500 km, Zürich 800 km, Trst 250 km, Budimpešta 300 km, Beograd 450 km i Sarajevo 470 km.
Radno vrijeme, ulaznice i ostale usluge
Radno vrijeme dvorca i muzeja je podijeljeno je u dva dijela: “ljetno” koje traje od 1.travanj do 31.listopada, u vremenu od 9 do 18 sati i “zimsko” koje traje od 1.studenog do 31.ožujka u vremenu od 9 do 16 sati. Muzej je otvoren svaki dan, uključujući vikende i blagdane.
Što se tiče cijene ulaznica, odrasli plaćaju 30 kuna, studenti i školska djeca 15 kuna, organizirane grupe predškolske djece 10 kuna. Stručno muzejsko vodstvo, oko 45 minuta koštat će vas 100 kuna po grupi i za njega se potrebno prethodno najaviti. Grupa maksimalno može obuhvaćati 50 osoba.
Od dodatnih usluga moguće je organizirati fotografiranje u muzeju (viteška dvorana ili terasa) do 10 osoba u vremenu od 1 sat, to će vas koštati 1.000,00 kuna, dok je fotografiranje na terasi dvorca i u parku 500,00 kuna. Moguć je i najam livade za organiziranje domjenka i svadbenih svečanosti uz postavu šatora sa čvrstim podom. Organiziranje vjenčanja moguće je samo na otvorenim terasama dvorca ili kapelici i naravno sve se naplaćuje.
