(FOTO) Biskup Košić: Sisak može biti ponosan na 7000 zbrinute, uglavnom srpske djece zahvaljujući blaženom Stepincu

Foto: sisačka biskupija

„Danas slavimo jednim blagdanom sve svete – i one koje imamo u kalendaru tijekom čitave godine u tolikim spomendanima, blagdanima i svetkovinama, ali i one nepoznate, koje ne pozna veći broj ljudi, a možda su njihovu uspomenu već izgubili i njihovi najbliži. Ipak znamo da oni čine ‘communio sanctorum – zajedništvo /ili općinstvo/ svetih’, kojem i mi pripadamo. Naime, to je zajedništvo od starine Crkva shvaćala kao zajednicu od tri dijela: Crkvu putujuću – to smo mi kršćani na zemlji, Crkvu trpeću – to su naša preminula braća i sestre koji su u čistilištu i Crkvu slavnu – koja označuje već one koji su u nebeskoj slavi“, rekao je na početku svoje homilije sisački biskup Vlado Košić predvodeći na blagdan Svih svetih, u srijedu 1. studenoga, svečano misno slavlje u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije na sisačkom Viktorovcu, u neposrednoj blizini Gradskog groblja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U koncelebraciji bili su generalni vikar mons. Marko Cvitkušić, kancelar preč. Janko Lulić, domaći župnik vlč. Ivan Grbešić, dekan Katedralnog dekanata preč. Krešimir Bulić, župnik iz Prelošćice vlč. Damir Ceković i vikar katedralne župe vlč. Vedran Pejak Pašić.

U nastavku biskup je progovorio o viđenju svetosti kroz hrabrost, posebno istaknuvši bl. Alojzija Stepinca kao jedan od takvih uzora.

„Jedan od osobito hrabrih svjedoka vjere, koji svijetli kao svojevrsni kompas i koji utjelovljuje svu našu i vjerničku i narodnu povijest, sve ono najbolje i najplemenitije što imamo kao katolici i kao Hrvati – jest blaženi Alojzije Stepinac. On se nije bojao prkositi vladarima ovoga svijeta, a uvijek se zalagao za siromašne i progonjene i pomagao im, i pod cijenu vlastita života. Kad je primio na vratima zagrebačke katedrale jugoslavenskog kneza Pavla 1940. jasno ga opomenuvši da se ne smiju pogaziti prava hrvatskog naroda. Kad su se poslije u Drugom svjetskom ratu događale teške povrede ljudskih i nacionalnih prava, kad se uvodila rasna ideologija, progonilo i ubijalo ljude, on je dizao svoj glas. Protiv rasnih zakona i uvođenja žute vrpce na rukavu Židova javno je progovorio u zagrebačkoj katedrali. Protestirao je protiv rušenja židovske sinagoge. Već prije početka rata u Hrvatskoj njega su američki Židovi nazvali „prijateljem Židova“ jer je primao izbjeglice i pomagao im preko zagrebačkog Caritasa. Kada je u Glini bilo strijeljano 260 Srba, on je protestirao i dizao glas u njihovu obranu. Kad su bili zatočeni i pravoslavni episkop Dositej i mnogi drugi, on je intervenirao toliko puta da je država donijela uredbu da se ne smije intervenirati. Ali on je nastavio. Kad je u zagrebačkoj katedrali propovijedao protiv rasizma, njemački je ataše nakon toga ustvrdio: ‘Da je koji njemački biskup to rekao, živ ne bi sišao s propovjedaonice’! Kada su zbog ratnih aktivnosti s područja Kozare tisuće djece ostali bez roditelja, on je pokrenuo veliku akciju zbrinjavanja i udomljavanja te djece, a radi se navodno o više tisuća djece. To što su mnoga ta djeca umrla, nije bila krivnja ni države ni Crkve, nego ratnih okolnosti i ofanzive koju su pokrenuli partizani, želeći zaustaviti njemačke ratne divizije da ne odu u Rusiju, bez obzira na cijenu brojnih ljudskih života. A tu je djecu trebalo hraniti i liječiti. Naš Sisak ima pravo biti ponosan na gotovo 7 tisuća zbrinute te uglavnom srpske djece, a to se ne bi moglo dogoditi bez bl. Alojzija Stepinca. Treba jasno odbaciti i osuditi drske laži koje u zadnje vrijeme ponavljaju neprijatelji Crkve i hrvatskog naroda da je u Sisku bio neki logor za ubijanje djece. Prosvjedujem javno protiv tih laži“, rekao je biskup podsjetivši na knjigu dr. Esther Gitman „Kad hrabrost prevlada“ koja govori o Židovima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i o hrabrim ljudima koji su ih, ponekad i pod cijenu života, spašavali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na kraju biskup je okupljene upoznao i s katehezom pape Franje na temu „Odgajanje u nadi“, a koju je održao 20. rujna o.g. istaknuvši kako se danas traže hrabri kršćani, ljudi koji žive ono što govore, koji su se spremni i žrtvovati za ono što vjeruju i koji ne odustaju od onoga što smatraju ispravnim i Bogom zapovjeđenim. „I mi smo na raskrižju svojih životnih putova. Svaki dan. I treba nam nada. Tko će nam ju pokazati? Zar ne Gospodin Isus?! On nam govori danas u proglasu Osam blaženstava. Umjesto ‘blaženi oni’ mogli bismo staviti: ‘sretni su oni’, a to su oni koji su – hrabri. Isus je toliko puta svojim učenicima rekao: ‘Ne bojte se!’, a to je govorio i ljudima kojima je bila potrebna pomoć, zdravlje ili oproštenje grijeha. Svakome je rekao ‘Ne boj se!’ i donosio je mir, oslobađao od straha. Zašto? Zato jer se on nije bojao, bio je hrabar. Isus je hrabar pastir, onaj koji je išao i u smrt da bi spasio svoje ovce. Ni mi se ne bojmo! Budimo hrabri u ispovijedanju svoje vjere. Svi sveti se nisu bojali. Ni mučenici, koji su bili stavljeni na kušnje da se odreknu vjere, ali su radije prihvaćali patnje i smrt, negoli da zaniječu Krista i svoju vjeru u njega. Nisu se bojali ni priznavaoci, crkveni naučitelji, djevice, sveti pastiri, oni koji su drugima dobro činili, oni koji su propovijedali Krista raspetoga i uskrsnuloga. Krist je pobijedio i zato i mi smijemo hrabro ići njegovim stopama, pa makar i trpjeli – ali s njime ćemo sigurno pobijediti. U molitvi za sve naše drage poginule i preminule, za koje vjerujemo da su sada s Bogom, pronađimo i mi snagu da živimo hrabro i odvažno se borimo za istinu, pravednost, krotkost, milosrđe i mir“, zaključio je na kraju biskup.

Nakon misnog slavlja, biskup se sa svećenicima i više stotina okupljenih vjernika u procesiji uputio do središnjeg križa Gradskog groblja gdje su molili za pokoj svih duša čiji su posmrtni ostaci pohranjeni na ovom groblju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.