Izložbu “Učenjaci drevne Kine – u potrazi za životom i duhom”, koja predstavlja različite aspekte djelovanja učenjaka u drevnom kineskom društvu te njihov njihov život i umjetnost, otvorili su u srijedu u sklopu hrvatsko-kineske godine kulture i turizma predsjednici kineske i hrvatske vlade Li Keqiangu i Andrej Plenković u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.
Izložbu su zajednički pripremili Glarija Klovićevi dvori i Kineski narodni muzej.
Premijer Plenković istaknuo je kako hrvatsko-kineskom godinom kulture i turizma treba utvrditi prijateljstvo hrvatskoga i kineskoga naroda i suradnju koja ima iznimno značenje za obje zemlje.
Kinezi navodno žele koncesiju na prugu Zagreb-Rijeka i luku Rijeka na 50 godina te ulazak u Uljanik
“Ova izložba predstavit će djela koja će našoj publici ilustrirati esenciju tradicionalne kineske kulture koju su stvarali drevni eruditi prikazom njihova bogatoga života i duhovnosti”, rekao je Plenković izrazivši zadovoljstvo što će Hrvati bolje upoznati djela drevnih kineskih učenjaka, njihova djela i slikarstvo.
Naglasio je kako program i razmjena koji će se odvijati tijekom cijele godine u turizmu i kulturi potječu iz ideje povezivanja Hrvatske i Kine.
Posjet predsjednika kineske vlade Li Keqianga i njegova izaslanstva Plenković je ocijenio kao put novoga partnerstva i uzajamnoga poštovanja, što nam, kako je rekao, omogućuje da uspostavimo nove kulturne i turističke rute radi našega obostranog povećanja vidljivosti naših zemalja.
Najveća vrijednost Puta svile, smatra, bila je razmjena kulturnih dobara, jezika, filozofije, znanosti i umjetnosti uz trgovinu koja se razvijala od zemlje do zemlje.
Podsjetio je na Marka Pola, mletačkoga trgovca, svjetskog istraživača podrijetlom s našega otoka Korčule, koji je Europi otvorio perspektivu tog novoga svijeta.
Ocijenio je kako je i ovo prilika da se Kina upozna s hrvatskom kulturom i umjetnošću te dodao kako je prošle godine Hrvatsku posjetilo 250 tisuća kineskih turista.
Predsjednik kineske vlade Li Keqiang zahvalio je premijeru Plenkoviću što poklanja veliku pozornost ovoj izložbi.
Kada gledamo unatrag, moramo spomenuti mediteransku civilizaciju, čiji je hrvatska kultura važan čimbenik, napomenuo je Li dodavši kako je Hrvatska zemlja s tisuće otoka. Podsjetio je da je Marko Polo, koji je rođen upravo na jednom od tih otoka, prvi povezao civilizaciju istoka i zapada
Čim sam stupio na hrvatsko tlo, osjetio sam šarmantnu civilizaciju s lijepom prirodom i gostoprimstvo domaćina, napomenuo je.
Dubrovnik, u kojem se sutra održava summit 16 plus 1, mjesto je spajanja kulture s današnjim svijetom, rekao je podsjetivši kako je jedan britanski književnik zapisao: ako tražiš raj na zemlji idi u Dubrovnik!
Naglasio je kako hrvatsko-kineska suradnja stremi za istinskim razvitkom dviju država.
Zbog rasta broja kineskih turista u Hrvatskoj najavio je mogućnost otvaranja izravne zračne linije. “Posebno naglašavam da ne težimo načelu recipročnosti jer u turističkim brojevima nikad nećemo biti reciprocitetni”, rekao je dodavši da kad kaže reciprocitet onda misli na pravni tretman odnosima i suradnji.
Izložba predstavlja različite aspekte djelovanja učenjaka drevne Kine
Za izložbu “Učenjaci drevne Kine – u potrazi za životom i duhom” iz Narodnog muzeja Kine u Pekingu došlo je 90 izložaka uključujući kaligrafiju, slike, keramiku, predmete od žada i bronce te namještaj i tekstil.
Kineski literati (shidafu) bili su državni službenici koji su izazivali divljenje zbog svojih umjetničkih talenata. Od vremena dinastije Song (960.-1279.) slikarstvo učenjaka izražava njihov stav prema životu i umjetnosti, njihovu osobnost i mudrost.
Izložba je podijeljena u tri dijela: Službenik ili učenjak: Izbor; Četiri umjetnosti; Slikarstvo i estetika literata. U priču uvode povijesna i filozofska pozadina kineskih učenjaka drevne Kine, a slijede ostali aspekti njihova života i djelovanja, poput okupljanja, pjesništva, rituala ispijanja čaja i različitih svečanosti.
U prvoj cjelini izdvaja se fragment rezbarenog kamena iz dinastije Istočni Han (25.-220.), najranija službena verziju Konfucijevih klasika i svitak poznatog umjetnika Wen Zhengminga (1470.-1559).
Drugi dio prikazuje umjetničku naobrazbu učenjaka u glazbi, šahu, kaligrafiji i slikarstvu, proučavanje spisa sa svitaka, aranžiranje cvijeća – sve su to vještine kojima je službeni učenjak morao ovladati.
Taj dio donosi bogat izbor predmeta od različitog materijala poput citre kralja Lua iz dinastije Ming (1368.-1644.) ili predmeta od žada iz dinastije Qing (1644.-1911.).
U posljednjem dijelu naglasak je na slikarstvu koje se znatno razlikuje od zapadnjačkoga.
Prema shvaćanjima učenjaka slika odražava njihovu osobnost – vrijednost slike proizlazi iz vlastita obrazovanja, rada na sebi, ulaganja u znanje te izražavanju vlastite ličnosti.
Stoga slikarstvo literata upućuje na njihov unutrašnji svijet, svijet koji nas približava jezgri jedinstvenog duha učenjaka. Mogu se vidjeti djela kineskih slikara poput Wang Zea (1759.-1842.), Wang Jiana (1598.-1677.).
Izložba povezuje slikarstvo i život, kako bi publika bolje razumjela djelo učenjaka drevne Kine, njihov život i još važnije drevno kinesko slikarstvo koje su stvorili.
Izložba je otvorena do 9. lipnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
