(FOTO) Susret kardinala Parolina s članovima Hrvatske biskupske konferencije

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin susreo se u ponedjeljak s članovima Hrvatske biskupske konferencije (HBK), a njegov domaćin predsjednik HBK mons. Želimir Puljić zaželio je da njegov posjet Zagrebu “donese obilan rod i bude vidljivi znak uzajamnoga poštovanja, s plodnim razgovorom na korist mjesnih crkava, stanovnikâ Hrvatske i svake pojedine osobe”.

Kardinal Parolin i mons. Puljić izrazili su radost zbog ovoga susreta i prigode bratskoga zajedništva, državni tajnik Svete Stolice zahvalio je zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću što ga je pozvao u Zagreb i istaknuo kako ga je Sveti Otac zamolio da prenese njegove pozdrave i potaknuo da zajamči njegovu blizinu Crkvi u Hrvatskoj, koju iščekuje pozdraviti u Rimu, zajedno s njezinim pastirima, u prigodi posjeta “ad limina Apostolorum”, stoji u priopćenju Tiskovnog ureda HBK.

Kardinal Parolin: Neprijeporna vjernost hrvatskoga naroda Apostolskoj Stolici

Hrvatska ima kršćanski identitet čiji korijeni sežu duboko u prošlost, kršćanstvo je strukturni element hrvatskoga društva u njegovoj ne samo vjerskoj, već i odgojnoj i kulturnoj dimenziji, gdje je Crkva pronašla značajno područje evangelizacije, rekao je kardinal Parolin.

U priopćenju stoji i kako je državni tajnik Svete Stolice podsjetio da je, u skladu sa svojim identitetom, hrvatski narod uvijek pokazivao neprijepornu vjernost Apostolskoj Stolici, pa se tako u povijesnim kronikama nalazi potvrda neprekinutih kontakata s nasljednicima apostola Petra, još tamo od sedmoga stoljeća kada je 641. papa Ivan IV. poslao u Dalmaciju, svoj zavičaj, opata Martina, davši tako veliki poticaj evangelizaciji ovih krajeva.

“Tijekom stoljeća bilo je mnogo papa koji su unaprjeđivali već vrlo bliske veze s hrvatskim narodom, pokazujući bezbrojne znakove dobrohotnosti prema ovoj Crkvi i ovoj zemlji, koji su bili od pomoći u nadvladavanju i najdramatičnijih trenutaka. Kako se ne sjetiti – zahvalna srca i s neizbrisivim sjećanjem – posebne blizine svetoga pape Ivana Pavla II.”, rekao je državni tajnik Svete Stolice.

U teškim vremenima komunističke diktature herojsko svjedočanstvo bl. Alojzija Stepinca

“Nije zacijelo slučajno da je komunistička diktatura, od 1945. do 1990., činila sve ne bi li raskinula vezu između hrvatskoga naroda i Svete Stolice, izloživši Crkvu u Hrvatskoj sustavnom progonu kojemu je cilj bio njezino zatiranje”, istaknuo je Parolin.

S tim u svezi, rekao je kako “želi podsjetiti na duboke riječi pape Benedikta XVI. iz govora održanoga na slavlju Večernje u zagrebačkoj katedrali, na kraju njegova apostolskog putovanja u Hrvatsku, 5. lipnja 2011. – Ono posebno teško doba obilježio je jedan naraštaj biskupa, svećenika i redovnika, spremnih umrijeti da ne bi izdali Krista, Crkvu i Papu. Narod je vidio da svećenici nisu nikad gubili vjeru, nadu, ljubav, te su tako ostali uvijek sjedinjeni. To jedinstvo objašnjava ono što je ljudski neobjašnjivo: da tako kruti režim nije mogao slomiti Crkvu”.

“U tim teškim vremenima, Crkva u Hrvatskoj imala je pred sobom herojsko svjedočanstvo koje je pružio zagrebački nadbiskup, blaženi kardinal Alojzije Stepinac. Protiv njega je komunistički režim pokrenuo sudski proces, koji je zapravo bio obična farsa, s namjerom da procesuira čitavu Crkvu u Hrvatskoj, klerike i vjernike. Nije slučajno što je papa Pio XII. to nazvao ‘prežalosnim procesom'”, podsjetio je kardinal.

Na vama je da čuvate i jačate ovu bogatu baštinu

“Na vama je da čuvate i još jačate ovu bogatu baštinu. Nezaobilazna je to zadaća jer kršćanski identitet Hrvatske ima ne samo prošlost i sadašnjost, već i budućnost”, poručio je, kako se navodi, državni tajnik Svete Stolice.

S tim u vezi, podsjetio je kako je “Ivan Pavao II. na euharistijskom slavlju u Zagrebu 11. rujna 1994. usporedivši vjeru narodâ s rijekama Savom i Dunavom koje teku jedna blizu druge i na kraju se susreću, tom simboličnom slikom evocirao dvije tradicije, katoličku i pravoslavnu, koje su pozvane provesti ekumenski poduhvat približavanja i združivanja. Želimo se poslužiti slikom dviju velikih rijeka ovoga kraja koje se jedna s drugom spajaju, uvjereni da se vjera i život, također, moraju susresti kako bi mogli dati svjedočanstvo svijetu.”

Pastoralno djelovanje mora biti evangelizacija koja dolazi do duša ljudi

Kardinal Parolin smatra da je potrebno vjernike motivirati i potaknuti da ostanu dosljedni vjeri koju ispovijedaju, u svim osobnim situacijama i konkretnim okolnostima današnjega vremena, u kojem se javljaju novi izazovi na najrazličitijim poljima, kako vjera i život ne bi išli jedno pored drugog i uvijek bili odvojeni.

“Živa, konkretna situacija ljudi je polazište i bitno uporište svakoga pastoralnog djelovanja. Ondje se događa ‘kultura susreta’ koju je papa Franjo uzeo za nît vodilju svojih pastirskih učenja. Znamo da se ne može naviještati ako se nismo ‘okupali u stvarnosti’, ne samo zato da bismo uspostavili skrupuloznu i svrsishodnu dijagnostičku ocjenu te stvarnosti, koliko više zato da prihvatimo njezinu novost i izazove i smognemo hrabrosti da pružimo prikladne odgovore na njih”, riječi su kardinala Parolina navedene u priopćenju.

Istaknuo je kako nas Sveti Otac ne prestaje poticati da napustimo proračunata posredništva i oprezne ravnoteže, te da umjesto toga odaberemo dalekovidne poglede i otvaranja, počevši “odozdo” – od “periferijâ”, te da tako izađu na vidjela čvorišta i problemi koji su od vitalne važnosti za našu budućnost, ali s kojima često nemamo hrabrosti uhvatiti se u koštac.

To je, ustvrdio je kardinal Parolin, izazov koji se tiče čitave Crkve, ovo je čas obnove, svjesni da “smo uvijek djelotvorniji kada se brinemo za to da stvaramo procese, radije nego da zavladamo položajima koji sa sobom nose neku moć” (Enciklika Evangelii gaudium, 223).

Državni tajnik Svete Stolice je, kako se navodi, zahvalio kardinalu Josipu Bozaniću i požeškom biskupu mons. Antunu Škvorčeviću za strpljivi rad koji su obavili kao stalni članovi Mješovite komisije hrvatskih i srpskih stručnjaka za ponovno razmatranje lika blaženog kardinala Alojzija Stepinca. To je, ocijenio je, bila gesta od velike ekumenske vrijednosti prema našoj pravoslavnoj braći. “Drago mi je što ste priveli taj posao kraju s radošću i nadom u dublju slogu, u zajedničkoj predanosti svjedočenju vjere u Krista Gospodina i zajedničkom htijenju da kročite zajedno prema željenom jedinstvu.”

“Ne dopustimo da bude uzaludna ponuda pomirenja koju ono nosi sa sobom, svjesni da je upravo ovo temelj na kojem treba graditi jedinstvo: oproštenje i pomirenje”, zaključio je kardinal Parolin.

Mons. Puljić podsjetio je kako je HBK zajednica od 17 biskupa-ordinarija i dva pomoćna biskupa, te sedam umirovljenih biskupâ koji se osjećaju dobro i sudjeluju u radu konferencije svojim razmišljanjima i prijedlozima. U službi smo, dodao je, stanovnika ove zemlje kojih prema popisu stanovništva iz 2011. ima oko 4.3 milijuna, od kojih su se 86,28 posto izjasnili da su katolici. Istaknuo je, kako se članovi HBK “trude da naša Crkva bude ‘kuća i škola zajedništva’ kako je predlagao sveti Ivan Pavao II. što zahtijeva rad kojega pokušavamo ostvarivati na tri razine: na razini naših partikularnih crkava koje su umrežene institucijom konferencije, na razini naroda kojemu služimo kako u Domovini, tako i u inozemstvu i konačno na razini naše povezanosti s institucijama Svete Stolice