Još se zbrajaju štete nakon razornog potresa jačine 5,3 stupnja po Richterovoj ljestvici koji je u nedjelju pogodio Zagreb i okolicu, a nakon kojega je slijedio još jedan potres jačine 5,1 stupnja po Richteru te cijeli niz manjih potresa.
Ovom prilikom izdvajamo informacije o štetama na nekim kulturnim ustanovama u Zagrebu.
Ekipa Vijesti iz kulture HRT-a nedavno je obišla neke od stradalih muzeja:
Muzej za umjetnost i obrt
Možda najveću štetu doživio je Muzej za umjetnost i obrt, gdje se djelomično urušilo krovište, a stradali su i izlošci te restauratorske radionice.
“Muzej za umjetnosti obrt u razornom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu pretrpio je teška oštećenja na samoj građevini kao i na građi koja se čuva u ovom najvećem i najstarijem muzeju lijepih i primjenjenih umjetnosti u Hrvatskoj. Najvećim dijelom stradali su drugi i treći kat Muzeja, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, urušen je dio krovišta te su oštećeni predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu.
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt jedna je od najljepših historicističkih palača izgrađenih davne 1888. godine, a cjelokupni fundus ovog muzeja ima neprocjenjivu vrijednost. U njemu se čuva više od 100.000 predmeta lijepih i primjenjenih umjetnosti od 13. st. do danas.” – stoji na stranicama Muzeja za umjetnost i obrt.
Arheološki muzej
“U nizu potresa u nedjelju 22. ožujka 2020. godine, Arheološki muzej u Zagrebu pretrpio je oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava i predmeta.
U palači Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevcu, radu bečkog arhitekta Otta von Hofera za obitelj Vranyczany-Dobrinović, izgrađenoj 1879. godine, a u kojoj se nalazi Arheološki muzej u Zagrebu, pojavile su se pukotine na vanjskom dijelu zgrade i ustanovljena je pojava brojnih napuklina u unutrašnjosti zgrade.
U tijeku je pregled zgrade, pregled i osiguravanje predmeta i dokumentiranje nastale štete koje obavlja minimalan, nužan broj djelatnika Muzeja sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID-19.” – izvijestili su u ponedjeljak iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Kako je izgledao Arheološki muzej nakon potresa, pogledajte na fotografijama:
Arheološki muzej također je izvijestio da je izvršeno osiguranje Zagrebačke lanene knjige, povoj mumije s najduljim etruščanskim natpisom na svijetu, koja mora biti čuvana u posebnim uvjetima s određenom temperaturom i vlagom.
Umjetnički paviljon u Zagrebu
Umjetnički paviljon u Zagrebu, čija je željezna konstrukcija napravljena 1896. za Milenijsku izložbu u Pešti, a kasnije je prebačena u Zagreb, također je doživio oštećenja u potresu.
Na fotografijama se mogu vidjeti oštećenja na kupoli i zidovima Paviljona:
Nakon pregleda statičara, neslužbena je procjena da je Umjetnički paviljon neadekvatan za održavanje izložbi do daljnjega, tj. do temeljite obnove.
HNK prošlo bez oštećenja!
Na sreću, zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište prošlo je bez oštećenja u potresu.
“Zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, nakon pregleda statičara danas ujutro, proglašena je uporabljivom bez ograničenja. Potres koji je 22. ožujka u jutarnjim satima pogodio Zagreb na sreću nije oštetio zgradu Kazališta koja je po nacrtima austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera svečano otvorena 14. listopada 1895. godine.”- objavili su iz HNK na svojim facebook-stranicama u srijedu.
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski
Ni koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski nije mimoišla šteta. Na fotografijama su vidljiva oštećenja stropa i zidova, dvorana i stepeništa prepuni su žbuke…
Hrvatski glazbeni zavod
Nastradala je i zgrada tek obnovljenog Hrvatskog zavoda u Gundulićevoj ulici.
Moderna galerija
Moderna galerija nije doživjela veća oštećenja. Na facebook stranici podijelili su fotografije na kojima se vide tek poneke štete na žbuki.
“Prema prvom uvidu nakon snažnog potresa koji je u nedjelju, 22. ožujka, pogodio Zagreb, Moderna galerija nije pretrpjela teža oštećenja. Suosjećamo s našim kolegama u drugim muzejima koji su imali manje sreće, kao i sa svima drugima čiji su domovi stradali.” – poručili su iz Moderne galerije.
Hrvatski institut za povijest
“Sa žaljenjem moramo podijeliti s vama vijest da je zgrada Instituta oštećena, ne toliko izvana koliko unutarnje prostorije. Nadamo se da oštećenja nisu ozbiljna (…) Ovaj potres daleko je manji od onoga što je 1880. pogodio Zagreb i nakon kojeg je palača u Opatičkoj 10 uređena u javnu palaču sa reprezentativnom Zlatnom dvoranom. Držimo fige da nam ova noć svima prođe mirno.” – poručili su iz Hrvatskog instituta za povijest na dan potresa.
Zgrada Zagrebačkog sveučilišta
Zgrada Sveučilišta u Zagrebu, na trgu Republike Hrvatske, teško je stradala te je privremeno neuporabljiva.
Tročlani ekspertni tim u Izvješću je naglasio kako u dvorištu zgrade postoji opasnost od padanja oštećenih dijelova dimnjaka i crijepa s krovišta, dok su u razizemlju (podrumu) vidljiva manja oštećenja u obliku pojave pukotina na oblogama zidova i stropova te lokalno odvajanje žbuke. Slično je stanje i u prizemlju zgrade, u kojem je došlo i do lokalnoga opadanje žbuke.
Veća su oštećenja na prvom i drugom katu zgrade (katovi na kojima djeluje Pravni fakultet). Uz pojavu pukotina i otpadanja žbuke na zidovima, lukovima, svodovima i stropovima, na dvama su katovima evidentirana i lokalna oštećenja konstrukcijskih elemenata. Glavno je stubište na drugom katu teško oštećeno te je djelomično odvojeno od ostatka zgrade, dok je zapadno stubište doživjelo manja oštećenja, donose stranice Zagrebačkog sveučilišta.
Zgrada Sveučilišta u Zagrebu zaštićeno je kulturno dobro, a građena je u razdoblju od 1856. do 1859. prema projektu bečkoga arhitekta Ludwiga von Zettla. Osim za Opću javnu bolnicu, zgrada se koristila za vojarnu, tvornicu duhana, povremeni izložbeni prostor, a od 1882. u njoj je smješteno Sveučilište u Zagrebu.
Hrvatsko katoličko sveučilište
Nakon potresa koji je pogodio Zagreb u nedjelju, a poslije obilaska stručnih službi utvrđeno je da su obnovljene zgrade na Kampusu Hrvatskog katoličkog sveučilišta u kojima se odvija nastava i u kojima se nalaze dvorane i uredi, bez težih i značajnijih oštećenja (tek popucale pločice i oštećenje boje na zidovima), dok su stare, neobnovljene zgrade jako oštećene i za njih će biti potrebna temeljita obnova. Naše predavaonice i uredi sigurni su i u njima će se, nakon ponovne uspostave rada Sveučilišta, predavanja i rad odmah redovno održavati, poručili su s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Filozofski fakultet i Fakultet Hrvatskih studija
Na Filozofskom fakultetu nastala je manju šteta na fakultetskoj zgradi i znatnija u zgradi knjižnice, gdje su se pojedine police s knjigama urušile i polomile. Nakon što su statičari pregledali zgrade utvrđeno je da su obje sigurne za korištenje.
Na Fakultetu Hrvatskih studija dogodile su, čini se, samo manje štete.
“Na zgradama Fakulteta zabilježena su određena oštećenja. Vidljiva su oštećenja u obliku popucalih zidova i urušenja pročelja, osobito na spojnicama zidova te na spoju dizala za studente s invalidnošću i glavne zgrade. Došlo je do trušenja zidne obloge i mjestimičnoga otpadanja žbuke. Kolege s Građevinskoga fakulteta procijenit će statiku, dinamiku i stabilnost konstrukcija. No, prema prvim izvidima, osim dizala, čija je uporaba opasna, zgrade Fakulteta čine se uporabljivima i željno čekaju povratak studenata i profesora.” – objavili su ponedjeljak s Hrvatskih studija.
HAZU
Kao i zgrada Hrvatskog sabora, i palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije, na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11 u Zagrebu, pretrpjela je u potresu 22. ožujka 2020. znatna oštećenja. Srušeno je nekoliko dimnjaka i oštećeno krovište, a u unutrašnjosti na svim etažama i u svim prostorijama palače brojne su zrakaste i ravne pukotine na zidovima i stropovima i otpala žbuka. Potres je srušio i nekoliko lustera i poprsja hrvatskih velikana u velikoj dvorani, među njima i poprsje prvog predsjednika Akademije Franje Račkog, rad Rudolfa Valdeca. Zanimljivo je da je u vrijeme potresa u Zagrebu 1880. Franjo Rački kao kanonik služio misu u zagrebačkoj katedrali, preživio potres i o njemu ostavio zapis, a ministrirao mu je tada osmogodišnji Rudolf Valdec. Potres nije srušio nijednu sliku ni poprsje utemeljitelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera, navodi se u izjavi HAZU, koju u cijelosti možete pročitati ovdje.
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
“Ravnatelj je istoga dana obišao zgradu i sa suradnicima pregledao razmjere oštećenja. Nadamo se skoroj stručnoj ekspertizi u pogledu stabilnosti konstrukcije i zahvatima koje će biti potrebno obaviti kako bi zgrada na uglu Frankopanske ulice i Prilaza Gjure Deželića ponovno bila sigurna za zaposlenike i posjetitelje. Potres je malo „presložio“ i naš vrijedni knjižni fond i arhivsku građu. No nadamo se da je najgore iza nas, radujući se skorom povratku u našu divnu zgradu koju je 1891. projektirao arhitekt Kuno Waidmann.” – poručili su na facebook-stranici Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža te objavili fotografije:
Hrvatski povijesni muzej
Potresi koji su pogodili Zagreb i načinili znatnu štetu nisu poštedjeli niti Hrvatski povijesni muzej, smješten u palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u Matoševoj 9, na Gornjem gradu.
“Ustanovljeno je niz strukturalnih oštećenja na palači čime je statična ispravnost objekta znatno narušena.
Palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch sagrađena je 1764. godine, jedna je od najstarijih i najvećih baroknih palača u Zagrebu. Kroz cijelu svoju povijest bila je dom poznatih hrvatskih plemićkih obitelji i postala „privremeni“ dom Hrvatskom povijesnom muzeju 1959. godine. Od sada je neupotrebljiva i nesigurna kako za djelatnike tako i za cjelokupni muzejski fundus koji se u njoj čuva i izlaže na povremenim izložbama.” – poručili su iz Hrvatskog povijesnog muzeja.
Muzej Grada Zagreba
“Na sreću, sam stalni postav nije pretrpio štete u razmjerima kojima, nažalost, svjedočimo u nekim drugim zagrebačkim muzejima; uglavnom je riječ o slikama, grafikama i plakatima koji su sa zidova pali na pod, a manja šteta nastala je i u dijelu stalnog postava gdje je izložen dio Zbirke stare ambalaže dr. Ante Rodin.
Veliko oštećenje nastalo je na susjednoj lokaciji, u Opatičkoj 22, gdje se Popov toranj jednim dijelom odvojio od zgrade Muzeja. Veća šteta nastala je i u Zbirci – stanu arhitekta Viktora Kovačića (Masarykova 21), te u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže (Krležin Gvozd 23). U obje su oštećenja vidljiva na zidovima, a u manjoj je mjeri oštećena i izložena muzejska građa.
Najveća šteta nastala je u Memorijalnoj zbirci dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar (u Demetrovoj 3), gdje su popucali zidovi i puno je izložene muzejske građe uništeno.
Velika šteta nastala je i na Palači Jelačić (Demetrova 7), gdje su vidljiva velika oštećenja zidova i izvana i unutar zgrade.” – objavili su iz Muzeja Grada Zagreba koji, osim lokacije na Gornjem gradu, posjeduje još nekoliko zbirki u Gradu.
Hrvatski državni arhiv
Prelijepa secesijska zgrada arhitekta Rudolfa Lubynskog u kojoj je smješten Hrvatski državni arhiv, također je nastradala u potresu te iz HDA obavještavaju da trenutno nisu u mogućnosti odgovarati na upite koji zahtjevaju uvid u gradivo.
Državni arhiv u Zagrebu
I Državni arhiv u Zagrebu, smješten u Opatičkoj ulici, na Gornjem gradu, oštećen je, kao što možete vidjeti na fotografijama u nastavku:
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
