“Jako veseli kad prepoznaju i zahvalan sam trenutnim umjetničkim savjetnicima koji su odlučivali o odnosnom filmu u prvoj fazi razvoja scenarija i projekta te prepoznali komercijalnost i sadržajni kredibilitet tako rijetkog projekta kakav je autorski dječji superherojski film. Ali, isto tako, taj sam projekt od 2016. naovamo već prijavljivao nekoliko puta pa drugi umjetnički savjetnici nisu iz raznoraznih, mahom, jelte, uvijek nesumnjivo i nadasve jako “profesionalnih”, razloga odlučili klimnuti njegovoj atraktivnosti, tako da to često prepoznavanje zna biti samo kombinacija lota, sreće, upornosti i neodustajanja, a ne igram loto. U svakom slučaju predstoji nam još ponešto vremena uz nadu da će HAVC i ostali zainteresirani privatni, državni i internacionalni izvori love ostati uz film do kraja jer realizacija takvog filma s apsolutno međunarodnim distributivnim tendencijama te internacionalnim poharanjem je cca tri milijuna eura neto iznosa u ovdašnjim uvjetima. Skoro kao “General”, s tom razlikom da mi snimamo ozbiljno kvalitetan film međunarodnog potencijala, a ne ratni ep u namjeri, a nehotičnu trash komediju u realizaciji. Da u nas postoje financijski moćni i neovisni filmski producenti, poslovni ljudi koji bi uložili potrebnu lovu u nastanak filma, kroz međunarodnu distribuciju višestruko bi se vratilo uloženo, stoga je cijena – prava sitnica, što bi rekao dobroznani Bing. Da smo u Hollywoodu prije korone, za takav projekt dobio bih cca 150 milijuna dolara budžeta i svaku od uloženih kuna trostruko bih vratio”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju redatelj Anđelo Jurkas.
HAVC je Jurkasu u srpnju odobrio 30.000 kn.
Za Film “Nema malih superheroja” Jurkas kaže da je riječ o filmu koji je “Zabavan. Razigran. Dinamičan. Veseo. “Feelgood”. Sve što okolina u kojoj nastaje nije. Sadržajno se radi o ispravljanju svijeta odraslih promatranog iz dječje, naivne i čiste perspektive. Dakle, nije kao u životu u kojem odrasli uče djecu nego djeca uče odrasle kako živjeti, voljeti, biti bolji ljudi. A sve uz more specijalnih efekata i dosad ne baš viđene dramske strukture u svijetu superherojskog, dramskog i dječjeg filma. Ako se već potežu neke paralele, “Nema malih superheroja” tendira biti kombinacija i traganje za atmosferom najdražih mi strip superherojskih filmova poput – “Kickassa”, “Avengersa”, “Nedodirljivog”, “Jokera”, te crtića “Big Hero 6”, “Up” i Rodriguezovih “Spy Kids” i “Avantura Sharkboya i Lavagirl”.
“Gledanost hrvatskog filma spasiti ne može nitko jer za to nije dosta jedan blic uspjeh nego višegodišnja unisona i kolegijalna reakcija na više frontova, ali ona iz dobro poznatih “rvatizama” izostaje dekadama, a tendencije popravljanja tog “mindseta” nema baš na vidiku”, ustvrdio je, između ostalog, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Podsjetimo, Jurkasa je šira javnost imala prilike upoznati kada ga je angažirao HRT. Uslijedile su brojne reakcije, pa je građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zahtijevala trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a. Nakon burnih reakcija HRT je odustao od angažmana, a Jurkas se javno ispričao.
> HRT otkazao suradnju Jurkasu zbog vrijeđanja
Hrvatskog redatelja, pisca, glazbenika, urednika i novinara pop-kulturnih tema, Anđela Jurkasa, angažirao je HRT kao jednog od vanjskih suradnika i autora priloga “Izazovna” u sklopu emisije “Daj pet-ak”. Emisija, namijenjena mladima, bila je na rasporedu svakoga petka na Prvome programu Hrvatske televizije s početkom u 18,10 sati.
“Koji su kriteriji stvaranja i uređivanja programa za mlade na javnoj HRT? Odgovara li standardima HRT-a i odgoju mladih, osoba čija javna komunikacija poput Jurkasove, konstantno vrvi prostačenjem najniže vrste, stalnim i eksplicitnim verbaliziranjem muških i ženskih spolnih organa i najvulgarnijim psovkama, neobjektivnim i pristranim veličanjima maršala Tita, komunističke Jugoslavije…?”, upozoravali su u priopćenju.
Jedna od Jurkasovih objava koja je izazvala zgražanje bila je ova:
“Sjedokosi deform“ – u njegovoj objavi je – hrvatski branitelj Đuro Glogoški, invalid prikovan za kolica.
Nakon objave članka o Jurkasu, Narod.hr primio je pismo u kojem se Anđelo Jurkas ispričava. U njemu je istaknuo da riječ o nasjedanju na krivo prenesene informacije “u tendenciozno interpretiranom i izmišljenom članku koji je jedan benigni i zafrkantski Facebook status u kojem sam se prije par godina referirao na likove iz mog omiljenog stripa Alana Forda – Broja Jedan i natpise s majice starog avijatičara Grunfa, a koje su oni krivo protumačili i doveli u vezu s tadašnjim braniteljskim prosvjedima na Savskoj, učinio od mene “mrzitelja sveg hrvatskog”.
Naime, odmah nakon primanja tih konstrukcija i izmišljotina tražio sam ispravak netočnih navoda i krivih intrepretacija i informacija u odnosnom mediju zbog po Kaznenom zakonu Republike Hrvatske klevetničkog i zlonamjernnog širenja netočnih i neistinitih informacija pa sukladno čl. 40, st. 1 Zakona o medijima u slučaju objave krivih i netočnih informacija i prenošenje u cijelosti odgovora na objavljenu informaciju. Nikad nije objavljeno. Što je sudski utuživo i krajnje neprofesionalno.
1. Nikada nisam branitelje etiketirao na način kako pokušavate imputirati.
2. Nikada se nisam služio aluzijom niti omalovažavao invalide.
3. Nikada se nisam služio govorom mržnje.
U svakom segmentu svog djelovanja nikada se nisam služio niti govorom mržnje niti bilo kojim izvedenicama istog, dapače, baš suprotno“, pisao je Jurkas između ostalog. Pismo u cijelosti pročitajte ovdje.
Hrvatska radiotelevizija nakon upozorenja na ova stajališta odlučila je zahvaliti na suradnji Jurkasu “nakon što je utvrđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike“, poručili su s HRT-a sredinom listopada 2017. godine.
Na svom kanalu Jurkas je podijelio i kako ga je SDP-ov Nenad Stazić branio u Saboru:
“Saborski zastupnik Nenad Stazić na aktualnom satu i sjednici Sabora traži očitovanje Predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o slučaju otkaza suradnje od strane HTV-a vanjskom suradniku Anđelu Jurkasu na temelju krivih tumačenja njegova pisanja na društvenoj mreži vezanoj za strip Alan Ford, a osnovom lažnih navoda i hajke nekoliko desničarskih medija u kojima se htjelo zafrkanciju i karikiranje prikazati kao govor mržnje. Sloboda govora, izražavanja, misli je Ustavom RH zaštićena kategorija”, opisao je Jurkas video.
Ogorčen micanjem Borisa Jokića s mjesta čelnika Kurikulne reforme izrazio je želju za rušenje Plenkovićeve Vlade. Taj ultimativni cilj priznao je u objavi na svojoj nekadašnjoj web stranici, pomalo razočaran što je sve bilo tako mirno jer „jer za srušit vladu ili izborit se za cilj ne treba bit lijepo ni ugodno nego treba bit naboja i strasti“.
Stranica angelojurkas.com više nije vidljiva, a u toj je objavi stajalo:
„Bili smo na prosvjedu i Trgu. Bez selfieja i fotki događaja. Ali da. Bili smo i svjedočili. Dio mase koja je protiv sranja. Pol mene je sretno zbog svega što je napisano i desilo se. Jer je bilo lijepo. I potrebno. Druga polovica je tužna jer za srušit vladu ili izborit se za cilj ne treba bit lijepo ni ugodno nego treba bit naboja i strasti. I ne smije bit jedan metaforički nego toliko prosvjeda dok vrh ne prhnu. Jučer su bili prosvjednici izletnici. Mirni. Dragi. Uz pivu mobitel i cigare i dječicu na ramenima slušali su na kardinalnom razglasu uglavnom parole i neke srčane iznimke poput Mile Kekina čija dopre do mase. I skeptik zna brojat. Iza 40 000 ljudi meni fali jedna nula da bi se desile promjene. Bojim se da debela ruke trlja sa spikom 40 tisuća, sic, pa to skupim kad reknem a od abortusa. Nadam se da su ljudi vidjeli da se promjena može i ima smisla radit i kroz ulice i trgove jebat ga oni su tu zbog naroda a ne narod zbog njih. I narod mora pokazat zube a ne cvilit podvijat rep nego režat i grist kad zatreba. Tako da ako je ovo početak tek onda ima smisla…“
Usporedio žene u Hrvatskoj danas i Srbe u RH 1991.
“Biti žena u RH 2020. je biti Srbin u RH 1991. Nije karikiranje na žalost. Strava koja faking pećina.”, ocijenio je Jurkas početkom listopada 2020.
O Thompsonu i Općoj opasnosti
Kritizirajući pjesmu “Lijepa li si” početkom godine Jurkas je usporedio Thompsona s četničkim vojvodom Borom Đorđevićem, osnivačem Riblje čorbe:
“Kontroverzu i taj zabranjeni sadržaj vuče samo iz toga što ga se svrstava u ladicu, što ga ovi pseudoliberalni, ljevičarski, kvaziintelektualni krugovi preziru i što mu se iznad svega glazba svodi na jedan niži nivo stihovanja i lirike osnovne škole. Malo se tko ikad imao m*** uhvatit u koštac s njegovim stvarnim lirskim talentom, a da se je, ne bi dalje od nekih prva četiri razreda osnovne škole došao, jer tu u principu nema materijala za nešto više”, ustvrdio je Jurkas netočno tvrdeći da nitko stručan nije obradio Thompsonovu glazbenu ostavštinu.
“Što manje glazbene škole, i generalno ikakve škole i kulture, to je šira publika Thompsonovog glazbenog krda i tu treba tražiti tajnu njegovog uspjeha i masovnosti u Hrvatskoj. Ali Lijepa li si je iznimka koja potvrđuje pravilo. Lijepa li si je jedna lijepa domoljubna, nacionalna pjesma, krajolička, u kojoj je Thompson nadvisio sam sebe”, smatra Jurkas.
Napomenimo da je 2016. povodom 25 godina uspješne karijere, objavljena antologija Marka Perkovića Thompsona, najpopularnijeg i najtiražnijeg hrvatskog izvođača. Ukupno 57 najvećih Thompsonovih hitova nalazi se na 4 CD-a uz bogato opremljenu knjigu za koju su tekstove napisali pijanistica i profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu mr.art. Eva Kirchmayer Bilić (osvrt na Thompsonovu diskografiju i glazbenu ostavštinu) i dr. pater Mijo Nikić (psihološko teološki osvrt). “Pogled na više od dvadeset godina djelovanja Marka Perkovića Thompsona kao kantautora, otkriva njegov neprekidni i sustavni glazbeni i osobni rast: kako po oblikovanju riječi i stihova, tako i u glazbenom izričaju, koji je sve zreliji i kvalitetniji. Oko sebe je okupljao pomno odabranu ekipu profesionalnih glazbenika, umjetnika i suradnika. Thompson okuplja mase ljudi, ne od od 7-77, nego od 0-100, njih na stotine i stotine tisuća. Činjenica je da nitko, osim Pape, nije u stanju u Hrvatskoj okupiti toliki broj ljudi. Neupitno je da je po glasu Marka Perkovića Thompsona cijela Hrvatska zagrljena pjesmom, stihovima i glazbom na koju nitko ne može ostati ravnodušan, glazbom koja ohrabruje, okuplja, ujedinjuje, progovarajući o istinskim vrijednostima: Bogu, obitelji i Domovini”, zaključila je profesorica mr.art. Eva Kirchmayer Bilić.
Na Jurkasovom Youtube-kanalu može se pogledati i – FAJT KLAB 28: Marko Perković Thompson: “Ne boj se” vs. Dr. Jerkass – glazbena kritika/reakcija
“Nismo dugo čekali, za novo remek-djelo najvećeg od najvećih grlenih pjevača hrvatske domov’ne. Marko Perković Thompson uz pomoć Ante Padovana zakuca’ nam je novu pismu! O Bogu, domov’ni i povratku doma. A kaj je najgora stvar na svijetu zapravo je sasvim solidna stvar. Zapravo uopće nije najgora stvar na svijetu, svima je jednako tako i tu. Nema kritičarskih popuštanja…”, kazao je između ostalog Jurkas, izrugujući se glazbenom radu, pjevača i hrvatskog branitelja Marka Perkovića Thompsona.
Thompsonovu pjesmu “Ne boj se” ocijenio je sa 7/10. “Thompson može biti jedan podnošljivi domobransko/domoljubni pjevač, ako se to tako može nazvati. Domovina, povratak kući, Bog, ljubav, obitelj. Daj pet. Ovo je korektno. Samo nam takve pisme piši Marko, sunce ti žarko i super, ne će se nitko na tebe ljutit’ više, ni ovi lijevi ni desni”, poručio je Jurkas.
Jurkas se osvrnuo i na jedan od najboljih hrvatskih rock i heavy metal sastava Opću opasnost, nastalog u Domovinskom ratu i čiji su članovi hrvatski branitelji.
“Obožavam glazbu, fakat mi je bitna, doživljavam ju jako, jako osobno, i onda čujem Opću opasnost i onda sve dovedem u pitanje”, ustvrdio je na početku Jurkas u FAJT KLAB 17: Opća Opasnost “Bivše ljubavi” vs. Dr. Jerkass – glazbena kritika/reakcija:
Protiv referenduma o braku
Dana 27. studenoga 2013., podijelio je video “Oda za Željkicu M. – LB OBRAD KOSOVAC VS JURKAS” u kojem sastav Obrad Kosovac izruguje dr. Željku Markić, predsjednicu udruge U ime obitelji, čime se pridružio se kampanji protivnika referenduma o braku.
Od danas neće mi glasati više pederi ni lezbe
Ne trebam ljubav, ne trebam niš otkad poznajem tebe
Ne trebam djecu, ne trebam brak, ne trebam mamu ni tatu
Oduzmi prokletu balavu gamad svakom samom Hrvatu
Kad god te vidim kako pričaš odmah dobijem nadu
Jurnut na čelo kolone krenuti na gay paradu.
Ref:
Oooo Željkice ti predivna Markić
Ja sam Joe Šimunić daj da te vodim u parkić
Oooo Željkice ti predivna Markić
Ja sam Nadan Vidošević tvoj preparirani mačić
Kad god te vidim kako se smiješ odmah bude mi bolje
Dobijem volje za životom, dobijem dugine boje.
Svaki put kad otvoriš usta neizmjerno guštam
Ruke u gaće od ljubavi mila moja spuštam
Oooo Željkice ti predivna Markić
Ja sam Dario Šimić, s Noine Arke sam pačić
Oooo Željkice ti predivna Markić
Ja sam Zoran Milanović tvoj plavooki slatkić
Za dom
Kreni
Skreni
Oooo Željkice ti predivna Markić
Ja sam Joe Šimunić daj da te vodim u parkić
Oooo Željkice ti predivna Markić
Ja sam Nadan Vidošević tvoj preparirani mačić
Ona je draga
Ona je predivna
Spasit će djecu
Od samohranih roditelja
Ona je hrabra
Ona je premila
Spasit će djecu
Od samohranih roditelja
Gay je OK
Kao Opus Dei.
Podsjetimo, 1. prosinca 2013., 23 godine od osamostaljenja Republike Hrvatske održan je prvi narodni referendum – referendum koji su pokrenuli i omogućili samo građani.
Protiv najdemokratskijeg načina izjašnjavanja birača – referenduma – o referendumskom pitanju „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“ – bili su tadašnji SDP-ov premijer Milanović i cijela njegova vlada sa svim ministrima, s njima povezane tzv. civilne udruge, tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović koji se, suprotno demokratskoj praksi i smjernicama Venecijanske komisije, pojavio na naslovnici Jutarnjeg lista uz naslov:“Ja ću glasati protiv, a vi?“, a gotovo 90 % medijskih izvješća bilo je protiv referenduma i prava birača da u demokratskom ozračju odlučuju o tako važnom pitanju kao što su brak, obitelj, posvajanje i podizanje djece.
Unatoč mučnoj atmosferi punoj političkog i medijskog pritiska, zastrašivanja i etiketiranja, 66 % birača izjasnilo se ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
