Hrvatsko narodno kazalište HNK) u Zagrebu obilježilo je kraj sezone 2015./2016. dodjelom godišnjih nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja u Drami, Operi i Baletu koje je u petak navečer primilo šestoro laureata, a po svečanosti dodjele nagrada, umjetnici te hrvatske nacionalne kazališne kuće sudjelovali su u koncertnome programu pod naslovom “Zagreb i ja se volimo tajno”.
Laureati Nagrade Mila Dimitrijević za najbolja glumačka ostvarenja u protekloj sezoni su prvakinja Drame Lana Barić za uloge u dvije drame u kojima je ostvarila tri različite glavne uloge – Limunku i Manon u drami “Žena” Josipa Kosora i Andreu u drami “Bella figura” Yasmine Reze, te nacionalni prvak Drame Dragan Despot za glavnu mušku ulogu Vlade Kosa u drami “Tri zime” – hrvatskoj premijeri drame Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana.
Za najbolja ostvarenja u opernim predstavama godišnju Nagradu Marijana Radev primila je sopranistica Adela Golac Rilović za interpretaciju Hélène u operi “Sicilijanske večernje” Giuseppea Verdija, a bariton Vitomir Marof Nagradu Vladimir Ruždjak za interpretaciju Giorgia Germonta u operi “Traviata” Giuseppea Verdija.
Godišnje nagrade za najbolja baletna postignuća u Baletu HNK u sezoni 2015./2016. dobili su solisti Baleta Miruna Miciu i Takuyi Sumitomu. Miruna Miciu laureatkinja je Nagrade Ana Roje za ulogu Julije u baletu Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva u koreografiji Patricea Barta, a Takuyi Sumitomu Nagrade Oskar Harmoš za nekoliko ostvarenja baletnoga repertoara.
Vrgoč: možda je 155. sezona HNK-a bila zabavnija od stvarnoga života
Intendantica zagrebačkoga HNK-a Dubravka Vrgoč istaknula je kako se nada da su u 155. sezoni u povijesti zagrebačkoga HNK-a uspjeli vratiti publiku u gledalište u kojemu je, dodala je, publika zajedno s izvođačima i plesala i pjevala i dramski razmišljali. Vrgoč se nada da je HNK pobudio gledatelje da zajedno s umjetnicima postave neke pitanja, a i pronađu neke odgovore.
Završena sezona je, smatra Vrgoč, možda manje dramatična od onoga što nam se istodobno događalo u svakodnevnome životu, ali se i nada da je sezona bila zabavnija od svakodnevice te da će gledatelji i dalje ostatiti s HNK-om.
Obrazloženja nagrada pročitali su za Dramu član Ocjenjivačkoga suda Tomislav Čadež, za Operu predsjednica Ocjenjivačkoga suda Jagoda Martinčević i za Balet predsjednica Ocjenjivačkoga suda Ljiljana Gvozdenović, istaknuvši kako su svi ocjenjivački sudovi donijeli jednoglasne odluke.
U obrazloženjima tako, među ostalim, stoji kako je Lana Barić u zahtjevnome glumačkom poslu suočila ne samo sa žanrovskom, stilskom i jezičnom raznorodnošću navedenih likova, nego i s potrebom da za relativno slična stanja i za utjelovljenje tri tipa ljepotice pronađe i dosljedno razvije posve različita izražajna sredstva. Lana Barić, ističe se, “nije se zaustavila samo na tom već dovoljno velikome zadatku, nego je i unutar svakoga od tri navedena lika do krajnjih granica istražila rafinirane nijanse i iskušala minuciozno razrađene detalje glumačke igre”.
Dragan Despot je pak, stoji u obrazloženju, “temeljito i slojevito kreirao Vladu Kosa, glavnu mušku ulogu u predstavi Tri zime, stvorivši uvjerljiv lik blagoga, ali moralno postojanoga intelektualca. Kosova zapravo jedina, ali ključna slabost, koju Despot postupno, strpljivo i suptilno otkriva, jest slaba volja. U gruba vremena Vlado Kos traje kao potresan dokaz bespomoćnosti dobra i razuma sveudilj motreći svijet iz tužnoga oklopa naivnoga optimizma”.
“Danas u naponu snage i kreativnosti Adela Golac Rilović je u ulozi Hélène okrunila dosadašnju karijeru lirskoga i melodramatskoga soprana u kojoj je postupno sazrijevala od posvd mladenačke Bellinijeve Julije do Verdijevih junakinja Violette i Aide”, ističe se u obrazloženju i dodaje kako je njezino pjevačko zrenje bilo vođeno vrlo pomno odabiranim repertoarom koji je čuvao prirodu njezina mekoga svjetlog soprana oblikovanog izvrsnom tehničkom spremom dok je u scenskim karakterima rasla u spoznavanju različitosti i emocionalnih dosega pojedinoga lika.
Nacionalni prvak Vitomir Marof obilježio je pak ulogom Giorgia Germonta srebrni jubilej svoje respektabilne karijere. Ali, dodaje se u obrazloženju, “da i nije bilo jubileja njegova bi se interpretacija trebala ubilježiti u zlatne stranice baritonskih postignuća u zagrebačkome HNK-u, upravo na tragu velikoga predhodnika Vladimira Ruždjaka, čije ime nosi nagrada koju je Vitomir Marof apsolutno zaslužio”. Ističe se kako danas, 25. godina poslije debija na ovoj sceni i pedesetak uloga na pozornicama na hrvatskim i inozemnim pozornicama, Vitomir Marof i dalje oduševljava ljepotom i svježinom svojega plemenitog baritona kao u mladim danima ali i da je “on još nešto: doktor za pjevanje, kako ga nerijetko od milja zovu i kolege i njegovi učenici”
Miruna Ioana Miciu je pak, kako stoji u obrazloženju nagrade, “tumačeći ulogu Julije pružila širok spektar emocija, od mlade djevojke pune radoznalosti pred nastupajućim životom, do zaljubljene žene koja svoje odluke donosi bez kolebanja i strasno se predaje svemu što sudbina stavlja pred nju. Svojom proživljenošću lika, dirnula je i gledatelje i kolege, a odličnom suradnjom s partnerom u duetima potvrdila kvalitetu škole iz koje dolazi”.
Takuya Sumitomo, navodi se u obrazloženju nagrade, “ostvaruje upečatljive likove u različim baletima. Potpuno je vidljivo kako točno zna sve potrebe likova koje tumači i u tome mu koreograf nije potreban kao tumač. Instinkt umjetnika nepogrešivo ga vodi uvijek u točnomu smjeru. Oblikujući svoju ulogu u predstavi Bajadera u koreografiji Vasilija Medvedeva, ulogu Zlatnog idola, nametnuo se pouzdanom tehnikom i skrenuo na sebe pozornost već tim prvim nastupom na zagrebačkoj baletnoj sceni. Slijedio je Princ u baletu Orašar u koreografiji Dereka Deanea, zatim vrlo upečatljiv nastup u predstavi Romeo i Julija u koreografiji Patricea Barta”.
