Institucionalizirani progon: Više od 340 milijuna progonjenih kršćana u protekloj godini

milijuni progonjenih kršćana
Foto: Depositphotos

Više od 340 milijuna kršćana suočavalo se s progonima u 2021. godini. Kršćani su proganjani u svim područjima javnog i privatnog života.

Religija je važna odrednica koja oblikuje kulturu u određenom prostoru. Religije čine bitan povijesno-geografski element transformacije društva i prostora, uzrok su svakodnevnih cirkulacija i dugoročnih migracija stanovništva. Utjecaj religije očituje se od svakodnevnih aktivnosti vjernika, koje, uz ostalo, rezultiraju oblikovanjem kulturnoga identiteta, ali i specifičnoga kulturnog krajolika, pa do političko geografskih odnosa među pojedinim civilizacijama.

> Progon kršćana u Afganistanu: Talibani idu od vrata do vrata, otimaju djevojčice i pogubljuju kršćane na licu mjesta

> Broj ubijenih kršćana u 2020. porastao za 60 posto, Kina prva u zatvaranju crkava

U javnim medijima se često naglašava utjecaj religije na međunarodne odnose, osobito u kontaktnim prostorima gdje se dodiruju – prožimaju ili sukobljavaju – različite religije ili pojedini ogranci iste religije.

Više od 340 milijuna progonjenih kršćana

Kršćanska zagovaračka skupina Open Doors otkrila je da se 2021. godine više od 340 milijuna kršćana diljem svijeta suočavalo s progonima. To predstavlja jednu osminu ukupnog kršćanskog stanovništva. Kršćani su proganjani u svim područjima javnog i privatnog života.

Deset najrepresivnijih zemalja na Svjetskoj listi Otvorenih vrata bile su Sjeverna Koreja, Afganistan, Somalija, Libija, Pakistan, Eritreja, Jemen, Iran, Nigerija i Indija.

U svijetu su 2021. godine ubijena sveukupno 22 misionara – dvije žrtve više nego 2020. godine, izvještava vatikanska agencija Fides. Polovica tih misionara bili su svećenici.

Prema prikupljenim podatcima, prošle godine nasilno je umrlo 13 svećenika, 1 redovnik, 2 redovnice i 6 laika. Afrika ima najveći broj ubijenih misionara, čak 11 (7 svećenika, 2 redovnika, 2 laika). Četiri svećenika umrla su u Nigeriji te jedan redovnik i jedan laik u Južnom Sudanu. Ostala četiri misionara bila su u Angoli, Burkini Faso, Srednjoafričkoj Republici i Ugandi.

Slijedi Amerika sa 7 ubijenih (4 svećenika, 1 redovnik, 2 laika). Četvero ih je ubijeno u Meksiku, a ostali u Venezueli, Peruu i Haitiju.

U Aziji su ubijena 3 misionara (1 svećenik na Filipinima, 2 mlada laika u Burmi). Većina ih nisu bili stranci, umrli su u samoj zemlji u kojoj su rođeni, napominju iz Fidesa.

Lažno optuženi kršćani

Podsjetimo, još 2018. godine, u indijskoj saveznoj državi Uttar Pradesh vlasti su optužile 271 kršćanina da pokušavaju ilegalno preobratiti hinduse.

Njihovi su prostori za Bogoslužje nakon optužbi zatvoreni. Predsjednica ADF (Alliance Defendng Freedom) Tehmina Arora podnijela je zahtjev Visokom sudu u Uttar Pradeshu da zaštiti pravo na slobodno okupljanje vjernika na bogoslužje.

> Progon redovnica Sv. Majke Terezije u Indiji iako neumorno brinu o najsiromašnijima

> Izvješće o slobodi vjeroispovijesti: Španjolska lijeva vlada doprinosi progonu kršćana

“Nitko ne smije biti progonjen zbog svoje vjere. U Uttar Predeshu svjedočimo žalosnim posljedicama protukršćanske propagande, koju smo morali trpjeti posljednjih nekoliko godina. 271 osoba je lažno optužena i podvrgnuta suđenju. Jedino za što su krivi je što su bili vjernici kršćani.” – kazala je tom prigodom predsjednica ADF Indija.

U Indiji je u prvoj polovici 2020. godine zabilježeno 135 slučajeva javnih progona, uključujući linč, sodomizaciju te ubojstva dvojice kršćana.

Marijana Petir i slučaj Asije Bibi

Opća deklaracija o ljudskim pravima u čl. 18. posebno ističe tri temeljne slobode svakog čovjeka: slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti.

Prisjetimo se, cijeli svoj mandat u EP, Marijana Petir je zajedno s kolegama iz radne grupe za međureligijski dijalog i tadašnjim povjerenikom za slobodu vjeroispovijesti izvan EU radila na tome da se pomogne Asiji Bibi, pakistanskoj kršćanki koja je bila lažno optužena da je vrijeđala proroka Muhameda te nakon toga ekspresno osuđena na smrtnu kaznu i završila u pakistanskom zatvoru.

“Isključivo temeljem aktivnosti koje su pokrenuli na razini EP i tako utjecali na tadašnjeg predsjednika Komisije, a u čemu je pomogao i Sveti otac papa Franjo, njoj se pomoglo. To je bio toliko zahtjevan posao – najmanji problem bio je isposlovati da se nju pusti iz zatvora – a kada ju se pusti iz zatvora ona ne bi preživjela. Toliki su bili pritisci na druge države koje su joj željele ponuditi azil – prijetilo im se terorističkim napadima, ubojstvima članova vlade – da se nitko nije usudio primiti ju. To je bila jedna dugotrajna operacija.” – svjedočila je Marijana Petir u emisiji 55 minuta kod Željke Markić.

Ulaganje velikih napora

Na kraju su uspjeli isposlovati da se Jan Figel imenuje posebnim izaslanikom za prava vjerskih sloboda u trećim zemljama i on je doista ulagao jako velike napore. Zajednički su pokušali prije svega spriječiti da se ta smrtna kazna izvrši te da se omogući da se Asia Bibi pusti iz zatvora i da dobije siguran dom negdje drugdje bez da ta zemlja, koja ju primi, strada.

Na kraju je zalaganje završilo sretno.

“Unatoč tome što je članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948.) najutjecajnija potvrda vjerske slobode u ljudskoj povijesti, još uvijek je puno toga potrebno učiniti, posebno u svjetlu svakodnevnog progona kršćana zbog njihove gorljive vjere. Borba za zaštitu i osiguranje osnovnih ljudskih prava koje smo obećali bezuvjetno štiti još uvijek iziskuje jednak trud, a predstavlja još veći izazov.

Mene je iznenadila jedna stvar. Kao da tu postoji i neko prikriveno licemjerje europskih institucija koje itekako imaju instrumente u rukama da kazne ili ustegnu financijsku pomoć državama koje tako grubo krše ljudska prava. Pakistan ima posebne trgovinske povlastice na kojima zarađuje ogromne novce u poslovanju s Europskom unijom i samo kada bi im se ta povlastica privremeno onemogućila oni bi itekako imali ozbiljnih problema. EU nikada nije posegnula za tim instrumentom. Očigledno je uvijek taj financijski interes ispred ljudskih prava“, rekla je Marijana Petir.

UiO predstavila 2021. Izvješće o netrpeljivosti i napadima na Katoličku Crkvu i katoličke vjernike u RH

Udruga U ime obitelji (UiO) u svibnju 2021. godine na konferenciji za medije predstavila je Izvješće o netrpeljivosti i napadima na Katoličku Crkvu i katoličke vjernike u Hrvatskoj u 2020. godini. Povod za izradu i objavu Izvješća jest činjenica da je hrvatsko društvo svjedok brojnih napada na Katoličku Crkvu i vjernike katolike unatoč tome što Republika Hrvatska priznaje jednakost svih vjerskih zajednica te pravo svih građana na slobodu vjeroispovijedi i javnog očitovanja svoje vjere.

U Izvješću se ističe kako je posebno zabrinjavajuće da nadležne institucije, ni izvješća o zaštiti ljudskih i građanskih prava, uopće ne problematiziraju izražavanje mržnje i netrpeljivosti prema Katoličkoj Crkvi i njezinu javnom djelovanju – ili to čine u vrlo malom opsegu.

Institucionalizirani progon tijekom 20. stoljeća

Nadalje, prema saznanjima udruge U ime obitelji nadležne institucije u Republici Hrvatskoj ne prikupljaju i ne obrađuju podatke o slučajevima nasilja i napada te netolerancije, diskriminacije na temelju vjeroispovijedi, kao ni zločinima iz mržnje na temelju vjeroispovijedi te o javnom poticanju na nasilje i mržnju zbog vjerske pripadnosti, a iz kojih bi se mogle dobiti informacije koliko je bilo takvih slučajeva prema pojedinoj vjeroispovijedi u Hrvatskoj.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.