Petir: Zakonska je obveza pučke pravobraniteljice pratiti zaštitu prava na vjeroispovijest, ali se to ne događa

U najnovijoj emisiji “55 minuta kod Željke Markić” gostovala je saborska zastupnica i bivša hrvatska eurozastupnica Marijana Petir.

Nedavno objavljeno izvješće udruge “U ime obitelji” o netrpeljivosti i napadima na Katoličku crkvu došlo upravo u vrijeme kada je i Marijana Petir zatražila od pučke pravobraniteljice odgovor na koji će način ona pratiti zaštitu ljudskog prava na vjeroispovijest.

O traženju od pučke pravobraniteljice na koji će način pratiti zaštitu prava na vjeroispovijest

Došlo je do koincidencije da smo paralelno (ja i UiO) radili na istoj stvari i ne znajući. Meni se činilo da je dobro, nakon što je imenovana nova pučka pravobraniteljica, temu slobode vjeroispovijesti na neki način pravilno pozicionirati jer, iščitavajući izvješća bivše pravobraniteljice, stekla sam dojam da – bez obzira što je njena zakonska obveza pratiti to područje, o njemu izvještavati, komunicirati s vjerskim zajednicama ako dođe do nekih povreda tog prava, podnositi prijave, voditi statistiku – to se ipak nije događalo. Tako da mi se činilo da je dobro da novu pučku pravobraniteljicu pitamo za proteklo razdoblje, u kojem je ona bila zamjenica, otkad je donesen Zakon o suzbijanju diskriminacije 2009. pa sve do danas, što se po tom pitanju zaštite vjerske slobode u Hrvatskoj događalo. Iz odgovora kojeg sam dobila vidjela sam da se tu ne vodi ažurna statistika, da se i one obaveze koje proizlaze iz Zakona o pučkom pravobranitelju i Zakona o suzbijanju diskriminacije ne provode dosljedno, da tih podataka zapravo niti nema i da pučka pravobraniteljica zapravo reagira jedino ukoliko se dogodi povreda tog prava prema pojedincu od strane neke javne institucije. Bez obzira što ona ima mogućnost reagirati na medijske objave kad je riječ o pravu na vjeroispovijest, bivša pučka pravobraniteljica nije prepoznavala tu temu niti uzimala prostor za djelovanje. Ja sam stekla dojam da ta tema nju nije zanimala i da joj je pristupala dosta jednostrano.

> Dr. Kanački: ‘U medijima se sustavno provodi hajka na vjernike Katoličke Crkve’

> Izvješće UiO o napadima na vjernike: Važno je da vjernici ne računaju samo na djelovanje državnih institucija

To je sve bilo povod da ja upravo svoje izlaganje u Hrvatskom saboru posvetim tom dijelu Izvješća pučke pravobraniteljice. Jer, ako se pogleda samo kroz medije u posljednjih godinu dana već je bilo jako puno napada, a izvješće je pokrivalo trogodišnje razdoblje. Samo kroz medije vidjeli smo napade poput nasilnih ulazaka u crkvu oko Uskrsa, nazivanje Isusa “židovskim zombijem”, pozivi na ubijanje svećenika i vjernika, spaljivanje crkvi, uspoređivanje Hrvatske s Islamskom državom – bilo je puno tih tema… Neke teme su možda i mogle proći ispod radara, ali o nekima se učestalo pisalo u medijima, poput onog slučaja riječkog svećenika gdje se pozivalo na njegovo ubojstvo. Meni se čini da to jesu situacije u kojima bi pučka pravobraniteljica trebala reagirati.

Stoga sam pozvala novu pučku pravobraniteljicu da se taj dosadašnji pristup zamijeni s jednakopravnim pristupom prema bilo kakvoj diskriminaciji.

Odgovor koji sam dobila je opširan, ali ukratko: on govori da pučka pravobraniteljica temeljem zakona može reagirati samo na diskriminaciju koja je počinjena od strane tijela javne vlasti, da ne može reagirati u slučaju kada je diskriminacija počinjena od jedne fizičke osobe prema drugoj ili pravne osobe prema fizičkoj osobi, da pučka pravobraniteljica sama procjenjuje u kojim će slučajevima reagirati, kada će reagirati na pojedine objave u medijima. I da svi oni podaci s kojima oni raspolažu ovog trenutka nisu dostupni jer su im materijali stradali u potresu te me upućuju na prijašnja detaljna izvješća pravobraniteljice, s kojima ja nisam zadovoljna.

Bivša pučka pravobraniteljica je, kroz preporuke koje je davala, pozivala na ograničavanje prava na priziv savjesti, pokušavala je ući čak u doktrinu nauka Katoličke crkve preispitujući i sadržaje udžbenika vjeronauka i stavljajući vjeru u jedan sasvim privatan kontekst. Ja mogu procijeniti da su te preporuke protivne onome za što bi se pučki pravobranitelj trebao zalagati.

O tome kako ju je zastupnica Dalija Orešković vrijeđala u Saboru

I ona i kolegice iz lijevo-liberalnog kruga su imale i kasnije ne samo neumjesne replike nego i primjedbe iz kojih se vidi da ponekad ti tzv. “zaštitnici ljudskih prava”, kako se oni vole prikazivati u javnosti, zapravo žele samo da se njihova ljudska prava poštuju, ali ako imate različito mišljenje od njih, onda oni ulaze u takvu konfrontaciju u kojoj negiraju vaše pravo na vaša ljudska prava.

Taj jedan nasrtaj zastupnice Orešković je doista bio presedan – prikazala je apsolutnu političku nekorektnost, ali i nepoštivanje drugih zastupnika i odricanje prava zastupnika na vlastito mišljenje i slobodu govora.

O progonima kršćana u svijetu

U mnogim državama su ljudi ubijani zbog toga što vjeruju u Isusa Krista. Kršćani su najprogonjenija vjerska skupina u svijetu. To nisu samo države koje su bile izložene nekim ratnim zbivanjima, to se događa i u državama gdje nema takvih procesa, gdje su državne vlasti i sekularizam preuzeli tu jednu ulogu obračunavanja s religijom.

Ja sam na državni proračun uložila amandman da se 200.000 eura da za stipendije koje hrvatska vlada, odnosno ministarstva vanjskih poslova i znanosti dodjeljuju mladim kršćanima progonjenima zbog svoje vjere na način da ostvare pravo na školarinu i studiranje u Hrvatskoj i studentska prava koja uz to idu. A nakon što završe svoje školovanje da im je obaveza vratiti se u svoju državu i graditi jedno drugačije demokratsko ozračje gdje će svi imati bolja prava nego što ih imaju. Uvjet je da svatko od njih tko se prijavi na taj natječaj mora priložiti potvrdu ili svoje lokalne crkve ili biskupije u kojoj se garantira istinitost navoda koji su istaknuti u prijavi. U nekim državama ako ste kršćanin ne možete ići na magisterij ili doktorat, ali i negdje gdje postoje kvote za upis kršćana, one su tako posložene da u biti vi kao kršćanin nikad ne možete ostvariti pravo na studiranje. Postoje zemlje u kojoj kršćani mogu jedino čistiti javne WC-e, primjerice, Pakistan. Upravo je tamo u tijeku proces protiv jednog kršćanskog bračnog para kojima prijeti smrtna kazna na temelju Zakona o blastfemiji.

O zalaganju za progonjenu pakistansku kršćansku Asiju Bibi

Cijeli svoj mandat u EP, jedno 5 godina, zajedno s kolegama iz radne grupe za međureligijski dijalog i tadašnjim povjerenikom za slobodu vjeroispovijesti izvan EU radila sam na tome da se pomogne Asiji Bibi, kršćanki koja je bila lažno optužena da je vrijeđala proroka Muhameda i nakon toga ekspresno osuđena na smrtnu kaznu i završila u pakistanskom zatvoru. Isključivo temeljem aktivnosti koje smo mi pokrenuli na razini EP i tako utjecali na tadašnjeg predsjednika Komisije, a u čemu je pomogao i Sveti otac papa Franjo, njoj se pomoglo. To je bio toliko zahtjevan posao – najmanji problem bio je isposlovati da se nju pusti iz zatvora – a kada ju se pusti iz zatvora ona ne bi preživjela. Toliki su bili pritisci na druge države koje su joj željele ponuditi azil – prijetilo im se terorističkim napadima, ubojstvima članova vlade – da se nitko nije usudio primiti ju. To je bila jedna dugotrajna operacija. Mi smo uspjeli isposlovati da se Jan Figel imenuje posebnim izaslanikom za prava vjerskih sloboda u trećim zemljama i on je doista ulagao jako velike napore. Zajednički smo pokušali prije svega spriječiti da se ta smrtna kazna izvrši te da se omogući da se Asia Bibi pusti iz zatvora i da dobije siguran dom negdje drugdje bez da ta zemlja, koja ju primi, strada.

Na kraju je sve naše zalaganje završilo sretno. Nama, koji smo radili na tom slučaju, to je bilo dugo, mogu si zamisliti koliko je to bilo dugo za nju koja je bila u zatvoru i za njenu obitelj.

Nisam sigurna gdje je ona sada – je li u Nizozemskoj ili u Kanadi – nedavno je bila na predstavljanju izvješća vatikanske fondacije koja prati slobodu vjeroispovijesti i radi detaljna izvješća. Oni su to radili u Rimu i ona se uključila te kroz svoj osobni primjer posvjedočila koliko je ta tema važna i koliko ponekad Europljani zapravo nisu svjesni da je to zaista tema kojom se treba baviti.

Mene je iznenadila jedna stvar. Kao da tu postoji i neko prikriveno licemjerje europskih institucija koje itekako imaju instrumente u rukama da kazne ili ustegnu financijsku pomoć državama koje tako grubo krše ljudska prava. Pakistan ima posebne trgovinske povlastice na kojima zarađuje ogromne novce u poslovanju s Europskom unijom i samo kada bi im se ta povlastica privremeno onemogućila oni bi itekako imali ozbiljnih problema. EU nikada nije posegnula za tim instrumentom. Očigledno je uvijek taj financijski interes ispred ljudskih prava.

O financijskoj pomoći progonjenim vjernicima

Zanimljivo je da je EK kroz neke svoje posebne pravilnike, koji nisu zakoni, odredila da ne postoji mogućnost doniranja financijskih sredstava, recimo crkvama koje su u problemima. Znamo, recimo, u Siriji i Iraku, jedino utočište ljudima koji su tada bili usred ratnih zbivanja, bez obzira na njihovu vjeroispovijest, su bile crkve – gdje su se oni sklanjali, gdje su se hranili, gdje su spavali i dobivali kompletnu pomoć. Vidjelo se da međunarodna zajednica od te direktne pomoći više voli putem raznih međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava ili pomažu u obnovama – transferirati ta sredstva. No, onda se dogodilo da su neki naši kolege zastupnici otišli na lice mjesta i provjerili jesu li ta sredstva uložena u izgradnju, primjerice, određene škole kao što je to bilo navedeno – pa se vidjelo da te škole nema i da tu postoje ozbiljni problemi u transferu tih financijskih sredstava. Zato smo mi zagovarali, a to i dalje zagovaramo, a vidim da su i neke države članice to uspješno počele implementirati, da se takva vrsta humanitarne pomoći dodjeljuje direktno. Tu, primjerice, Mađarska jako dobro radi – oni su organizirali posebnu zakladu “Mađarska pomaže” gdje financijska sredstva koja imaju za tu vrstu pomoći direktno šalju progonjenim crkvama na terenu koje onda točno znaju kome treba pomoći i u koju svrhu treba uložiti.

Veću pažnju treba pokloniti transferima novca.

O svom zalaganju za neradnu nedjelju

Postoji društveni konsenzus za neradnu nedjelju. Mislim da je jako važno to da jako malen broj ljudi u Hrvatskoj tretira nedjelju kao kupovni dan. Pokazali su i nalazi porezne uprave da je petak najfrekventniji dan u trgovinama, pokazalo se i tijekom korone kad trgovine nisu radile nedjeljom da se itekako može kupovati i u druge dane i da taj promet nije nestao, nego se samo prelio na subotu i na ponedjeljak. Znači, nitko nije izgubio posao niti je itko ostao bez svog utrška – ljudi će potrošiti ono što misle potrošiti, ali nije nužno da to bude nedjeljom.

Čudno je da se ne analizira i pitanje zdravlja zaposlenih u trgovini. Moramo uzeti u obzir da su većina zaposlenih – žene koje su počele raditi s nekih 18 godina i koje će, ukoliko takvim tempom rade svaki dan i nemaju adekvatan odmor –  s 45 godina podlijeći raznim oboljenjima – to su pokazala razna znanstvena istraživanja. Ja sam u EP bila članica jedne alijanse za slobodnu nedjelju gdje smo mi dobivali redovito ta istraživanja i pratili što se događa. Pojačani stres, pojačani rad bez odmora utječe na psihofizičko zdravlje.

O svom sudjelovanju u Hodu za život

Planiram biti na Hodu za život u Sisku. Drago mi je da se Sisak pridružio toj inicijativi – prošle godine po prvi put. Ovih dana sam i ponovno obilazila obitelji koje su stradale u potresu u Petrinji – riječ je o višečlanim obiteljima s petero ili šestero djece – neki od njih su mi rekli da imaju koordinacijski sastanak za Hod za život, da imaju pripreme za to i da se jako vesele. Nadam se da će ove godine to proći bez niskih udaraca i napada kojima smo svjedočili prošle godine.

Želite se pretplatiti (besplatno) na kanal?

Ako želite pratiti podcast “55 minuta kod Željke Markić” i dobivati obavijesti o novim objavama možete se pretplatiti na kanal.

Koraci za aktiviranje (besplatne) pretplate:

1. Prijavite se na YouTube na računalu.
2. Otvorite videozapis na kanalu na koji se želite pretplatiti.
3. Ispod playera videozapisa kliknite Pretplati me(Subscribe)

Kad se pretplatite na kanal, svi novi videozapisi koje taj kanal objavi prikazat će se u vašem feedu Pretplate i dobivat ćete obavijesti kad kanal na koji ste pretplaćeni objavi novi sadržaj.

Svaka pretplata na kanalu na Youtubeu je automatski besplatna.

>(VIDEO) Pogledajte premijeru podcasta Željke Markić i predbilježite se za nove emisije

Na feedu pretplata koji je dostupan na mobilnim uređajima i računalima prikazuju se svi videozapisi nedavno preneseni na kanale na koje ste pretplaćeni.

Ako želite dobivati sve obavijesti s kanala na koji ste pretplaćeni, dodirnite zvonce za obavijest

Zvonce će se tada promijeniti u zvonce koje zvoni i tako pokazati da ste odabrali sve obavijesti.