Izložba ‘Hrvatska svijetu’ otvorena još do subote: Upoznajte znamenite Hrvate koji su izmijenili svijet

Foto: Daniel Nikolić, commons.wikimedia.org, javno vlasništvo; fotomontaža: narod.hr

Jeste li znali da je Ruđer Bošković prvi dokazao da zemlja nema oblik pravilne kugle već geoida (tj. da je spljoštena na polovima), da je tvorac uređaja-preteče taksimetra, tj. mjerača brzine koji se postavljao na kočije i onemogućavao kočijaše da voze „na crno“, bio Hrvat Josip Belušić te da je puno prije prvog uspješnog leta tzv. cepelina, koji je ime dobio po grofu Zeppelinu, nacrte za takav zračni brod napravio David Schwarz, izumitelj mađarsko-židovskog podrijetla koji je velik dio života proveo u Hrvatskoj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ove informacije, kao i još mnoštvo drugih o znanim i manje znanim hrvatskim velikanima koji su zadužili svjetsku znanost i umjetnost, javnost ima prilike doznati na velikoj izložbi „Hrvatska svijetu“ postavljenoj u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, a otvorenoj još samo do ove subote, 15. svibnja.

Izložba je nastala na temelju ideja i istraživanja Večernjeg lista. Autor projekta i idejni autor izložbe je Dražen Klarić, a autorica izložbenog postava i kustosica je Anita Ruso. Glavni producent je Krešimir Renzo-Prosoli, a izvršni producent i autor izložbenog postava Damir Kanaet.

Znate li da je Hrvat utemeljio sustav uzimanja otisaka prstiju kao metode identifikacije?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izložba nas upoznaje s čitavim nizom znamenitih osoba kojeg je hrvatski prostor dao svijetu od najranijih vremena sve do suvremenog razdoblja. Među predstavljenim osobama su i one iz razdoblja prije doseljenja Hrvata, poput svetog Jeronima (345.-420.), crkvenog oca rodom iz Dalmacije, oni iz ranonovovjekovnog razdoblja poput pape Siksta V. (1520.-1590.). koji je imao hrvatsko podrijetlo, zatim humanistički i renesansni umovi poput Marka Marulića (1450.-1542.), čiju je knjigu o uputama za dobar život po primjerima svetaca u svoje misije kristijanizacije istočne Azije uz Bibliju nosio sveti Franjo Saleški, Fausta Vrančića (1551.-1617.), oca aerodinamike, te suvremeni znanstvenici i umjetnici poput Andrije Mohorovičića (1857.-1936.), Lavoslava Ružičke (1887.-1976.), Vladimira Preloga (1906.-1998.), Milke Trnine (1863.-1941.) i Ivana Meštrovića (1883.-1962.).

Pri posjetu ovoj izložbi zasigurno ćete se susresti i s nekim manje poznatim osobama kao što je, primjerice, Hvaranin Ivan Vučetić (1858.-1925.), otac forenzike, koji je, radeći u policijskom redu u Argentini, utemeljio sustav uzimanja otisaka prstiju kao metode indentifikacije osoba u svjetskoj kriminalistici. Riječ je o najuspješnijoj i najrasprostranjenijoj znanstvenoj metodi za utvrđivanje identiteta osoba. Uz značajna imena predstavljene su i neke značajne institucije kao što su Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu ili Zagrebačka škola crtanog filma.

Postav se sastoji od mnoštva predmeta i izložaka povezanih s predstavljenim osobama. Tako posjetitelji, među ostalim, imaju priliku vidjeti slikovni prikaz Nikole Šubića Zrinskog, zatim torpedo (donesen iz Muzeja grada Rijeke), čiji je idejni začetnik bio Ivan Blaž Lupis Vukić (1813.-1875.), prikaze izuma Fausta Vrančića (1551.-1617.), poput njegove ideje visećeg mosta i replike njegovog mosta s jednim užetom – preteče moderne žičare, primjerak koloturnika za vađenje mreža s ribom iz mora, kojeg je izumio Mario Puratić (1904.-1993.) te primjerak „velocimetra“, tj. već spomenutog nadzornog uređaja za kočije Josipa Belušića (1847.-1905.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogo je još toga što izložba donosi, a što vam u ovom otkriti. Iz izložbe je zaista moguće mnogo novoga naučiti te će vas zasigurno oduševiti brojnost i kvaliteta iznašašća koje su svijetu donijele osobe s hrvatskog prostora. Postav je otvoren još samo do subote, pa, ako je još uvijek niste pogledali, imate priliku to učiniti u četvrtak, petak ili subotu 11-21 sat. Požurite!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.