Jeste li znali da je Ruđer Bošković prvi dokazao da zemlja nema oblik pravilne kugle već geoida (tj. da je spljoštena na polovima), da je tvorac uređaja-preteče taksimetra, tj. mjerača brzine koji se postavljao na kočije i onemogućavao kočijaše da voze „na crno“, bio Hrvat Josip Belušić te da je puno prije prvog uspješnog leta tzv. cepelina, koji je ime dobio po grofu Zeppelinu, nacrte za takav zračni brod napravio David Schwarz, izumitelj mađarsko-židovskog podrijetla koji je velik dio života proveo u Hrvatskoj?
Ove informacije, kao i još mnoštvo drugih o znanim i manje znanim hrvatskim velikanima koji su zadužili svjetsku znanost i umjetnost, javnost ima prilike doznati na velikoj izložbi „Hrvatska svijetu“ postavljenoj u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, a otvorenoj još samo do ove subote, 15. svibnja.
Izložba je nastala na temelju ideja i istraživanja Večernjeg lista. Autor projekta i idejni autor izložbe je Dražen Klarić, a autorica izložbenog postava i kustosica je Anita Ruso. Glavni producent je Krešimir Renzo-Prosoli, a izvršni producent i autor izložbenog postava Damir Kanaet.
Znate li da je Hrvat utemeljio sustav uzimanja otisaka prstiju kao metode identifikacije?
Izložba nas upoznaje s čitavim nizom znamenitih osoba kojeg je hrvatski prostor dao svijetu od najranijih vremena sve do suvremenog razdoblja. Među predstavljenim osobama su i one iz razdoblja prije doseljenja Hrvata, poput svetog Jeronima (345.-420.), crkvenog oca rodom iz Dalmacije, oni iz ranonovovjekovnog razdoblja poput pape Siksta V. (1520.-1590.). koji je imao hrvatsko podrijetlo, zatim humanistički i renesansni umovi poput Marka Marulića (1450.-1542.), čiju je knjigu o uputama za dobar život po primjerima svetaca u svoje misije kristijanizacije istočne Azije uz Bibliju nosio sveti Franjo Saleški, Fausta Vrančića (1551.-1617.), oca aerodinamike, te suvremeni znanstvenici i umjetnici poput Andrije Mohorovičića (1857.-1936.), Lavoslava Ružičke (1887.-1976.), Vladimira Preloga (1906.-1998.), Milke Trnine (1863.-1941.) i Ivana Meštrovića (1883.-1962.).
Pri posjetu ovoj izložbi zasigurno ćete se susresti i s nekim manje poznatim osobama kao što je, primjerice, Hvaranin Ivan Vučetić (1858.-1925.), otac forenzike, koji je, radeći u policijskom redu u Argentini, utemeljio sustav uzimanja otisaka prstiju kao metode indentifikacije osoba u svjetskoj kriminalistici. Riječ je o najuspješnijoj i najrasprostranjenijoj znanstvenoj metodi za utvrđivanje identiteta osoba. Uz značajna imena predstavljene su i neke značajne institucije kao što su Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu ili Zagrebačka škola crtanog filma.
Postav se sastoji od mnoštva predmeta i izložaka povezanih s predstavljenim osobama. Tako posjetitelji, među ostalim, imaju priliku vidjeti slikovni prikaz Nikole Šubića Zrinskog, zatim torpedo (donesen iz Muzeja grada Rijeke), čiji je idejni začetnik bio Ivan Blaž Lupis Vukić (1813.-1875.), prikaze izuma Fausta Vrančića (1551.-1617.), poput njegove ideje visećeg mosta i replike njegovog mosta s jednim užetom – preteče moderne žičare, primjerak koloturnika za vađenje mreža s ribom iz mora, kojeg je izumio Mario Puratić (1904.-1993.) te primjerak „velocimetra“, tj. već spomenutog nadzornog uređaja za kočije Josipa Belušića (1847.-1905.).
Mnogo je još toga što izložba donosi, a što vam u ovom otkriti. Iz izložbe je zaista moguće mnogo novoga naučiti te će vas zasigurno oduševiti brojnost i kvaliteta iznašašća koje su svijetu donijele osobe s hrvatskog prostora. Postav je otvoren još samo do subote, pa, ako je još uvijek niste pogledali, imate priliku to učiniti u četvrtak, petak ili subotu 11-21 sat. Požurite!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
