Kliofest: Predstavljena knjiga ‘Nasilje kao generativna sila’ kanadskog povjesničara Maxa Bergholza

Foto: www.maxbergholz.com

Knjiga „Nasilje kao generativna sila“ kanadskog povjesničara Maxa Bergholza, koja se bavi slabo istraženom eksplozijom nasilja u prvim mjesecima Drugog svjetskog rata i NDH na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko Kulen Vakufa, predstavljena u srijedu u Zagrebu u sklopu Festivala Kliofest 2019.

Bergholz, profesor povijesti nacionalizma, nasilja i Balkana na Sveučilištu Concordia u Montrealu
, pokazuje povijest lokalne zajednice oko Kulen Vakufa koju je obilježila neočekivana eksplozija lokalnog nasilja.

Nasilje je počinila nekolicina ljudi, i ono je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i života mnogih, te je stvorilo dramatično nove percepcije etniciteta i onih koje se percipira kao “druge“, rečeno je.

Povjesničari Nikica Barić i Milan Radanović ocijenili su da je knjiga u nakladi sarajevskog “Buybooka” izuzetno važna za istraživanja etnički motiviranog zločina za vrijeme Drugog svjetskog rata, osobito na području NDH, te da se radi o važnoj knjizi za historiografije u državama nastalim u području bivše Jugoslavije.

Barić je ukazao na to kako Bergholz koristi znanja širokog spektra društvenih znanost o nasilju i koristi ih kao alate za razumijevanje rezultata dugotrajnih i predanih istraživanja brojnih arhiva iz regije.

Knjiga daje jedan širi pogled i drukčiju perspektivu i dobar je obrazac da se pokušaju istražiti i druge teme, kazao je Barić.

Radi se o životnoj istraživačkom avanturi koja je trajala deset godina za pisanje knjige. To je prva knjiga koja uspijeva nadići historiografsku krizu koja je nastala 1991., rekao je Radanović.

On je imao i primjedbu Bergholzu da nije dovoljno posvetio pažnje ulozi ustaškog zapovjednika Maksa Luburića u „dinamici“ nastanka razvoja zločina početkom lipnja 1941. na području Kulen Vakufa.

Nasilje je počelo u selima Bubanj, Suvaja i Osredci početkom lipnja, pa se u srpnju i kolovozu proširilo na brojna druga sela, da bi početkom rujna došlo do osvete, kada je „tokom dva zastrašujuća dana“ živote izgubilo blizu dvije tisuće muškaraca, žena i djece u „bezumlje – u kojem su žrtve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame“

Autor je rekao kako je iznenađen zanimanjem za knjigu i kaže da se njezina tema nametnula sasvim slučajno, u sarajevskom Državnim arhivu, kad je nakon dugo inzistiranja pušten na 15 minuta u arhivsku građu SUBNOR-a. Ondje se, istražujući materijal za svoj doktorat, našao među dokumentima dostatnim za „deset tisuća doktorskih disertacija“, i nakon što je pročitao par pasusa iz neke plave fascikle, shvatio da je to priča koja ga pogađa stručno i ljudski i koja ga je odvela na prvo terensko istraživanje u Kulen Vakuf.

„Kulen Vakuf je jako lijepo mjesto! Od ljudi na terenu sam naučio neke stvari koje nisam naučio od svojih profesora“, rekao je. To što su ljudi doživjeli zaslužuje biti predmetom naših istraživanja, zaključio je rekao: „Jedna knjiga ne znači mnogo, ali je važno da imamo i ovakvih studija“.

Izvor: narod.hr/hina