Većina vojnih redova koji su postojali ili pak još uvijek postoje unutar Katoličke Crkve, nastala je u razdoblju srednjeg vijeka, kao rezultat želje za stvaranjem organizacije koja će u sebi objediniti dvije važne preokupacije tog vremena: vjeru i viteštvo.
> Hoće li vitez Reiner poslušati sv. Petra i sv. Josemariu ili će… biti ohol?
Jedan od tih redova je i danas postojeći Viteški Red Svetog groba Jeruzalemskog (lat. Ordo Equestris Sancti Sepulcri Hierosolymitani, OESSH), takozvani Sepulkralci, kojemu od srpnja prošle godine pripada HDZ-ov Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora. To je doprinijelo interesu javnosti za ovaj katolički viteški red, ali isto tako i za Reinerovu (ne)dosljednost u zastupanju katoličkih načela.
> (FOTO) Oviteženo 11 novih vitezova Svetoga groba jeruzalemskog
Nastanak viteških redova
U svijesti srednjovjekovnog europskog čovjeka posebnu je vrijednost imala Sveta zemlja i štovanje mjesta vezanih uz Isusov život, smrt i uskrsnuće.
Viteški redovi formirani su kako bi štitili sveta mjesta i hodočasnike na putu za svetu zemlju, a svoje korijene vuku iz vremena križarskih ratova. Predstavljali su istovremeno i svjetovni i duhovni stalež te ujedinjavajući značajke viteštva i privilegije redovnika. Stoga su morali biti priznati i od crkvene i od svjetovne kraljevske vlasti. Da bi pripadali kleričkom staležu, trebali su odobrenje pape, a bez odobrenja svjetovnih vladara nisu mogli nositi oružje.
Red vitezova svetog groba izvorno su osnovali augustinci u bazilici svetog groba u Jeruzalemu, a odobrio ga je papa Paskal II. 1113. godine. No, sami korijeni reda povezani su s kršćanskim osvajanjem Jeruzalema u Prvom križarskom ratu 1099., kojim je zapovijedao Godefroy de Bouillon, prozvan „braniteljem Svetoga Groba“.
Od 1945. godine Viteški Red Svetoga Groba u Jeruzalemu ima status pravne osobe u kanonskom pravu, te stoji pod izravnom zaštitom pape koji osobno imenuje velikog meštra.
Danas počasna organizacija vjernika – oko 23 000 članova i članica
Red je danas prvenstveno počasna, javna udruga vjernika konstituirana od Svete Stolice kanonskim pravom. Članice Reda mogu biti i žene, procjenjuje se da red trenutno ima oko 23.000 članova u 52 namjesništva diljem svijeta, uključujući i vladare, prinčeve i njihove supruge, te šefove država iz zemalja kao što su Španjolska, Belgija, Monako, Luksemburg i Lihtenštajn.
Najistaknutiji hrvatski vitez Svetoga groba bio je bl. Alojzije Stepinac (1898. – 1960.), kardinal i nadbiskup zagrebački, mučenik i zaštitnik Hrvatske magistralne delegacije.
Sjedište Reda se nalazi u palači Della Rovere, a službena crkva je crkva sv. Onofrija u Rimu.
Magistralna delegacija Reda u Hrvatskoj uspostavljena je prošle godine.
Kako je Riner postao vitez?
Željko Reiner proglašen je vitezom u srpnju prošle godine na svečanom misnom slavlju u zagrebačkoj katedrali, zajedno s još 10 osoba.
Obred su predvodili Veliki meštar Viteškoga reda Svetoga groba jeruzalemskog kardinal Edwin Frederick O’Brien i Veliki prior za Magistralnu delegaciju Reda u Hrvatskoj zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
> Plenkovićeva 2017. godina- sjećate li se nezapamćenih „preslagivanja“ unutar Sabora?
Trenutak u kojem je Reiner postao članom Reda, dogodio se neposredno nakon smjena u Plenkovićevoj vladi i raskida koalicije između HDZ-a i Mosta, i tijekom pregovora o koaliciji HDZ-a i HNS-a koja je ostvarena početkom lipnja.
Članstvo u Redu Svetog Groba Jeruzalemskog se dobiva samo preko pozivnice, a članovi moraju biti aktivni katolici (mogu biti i laici i klerici), dobroga ponašanja te minimalno 25 godina. Moguće članove mora preporučiti njihov mjesni biskup uz podršku nekoliko članova iz reda. Prije pristupanja redu, potencijalni članovi odlaze na duhovne pripreme gdje se između ostaloga uči pravilnik Reda. Članovi mogu biti protjerani iz reda u okolnostima u kojima se krše pravila ponašanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
