Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

I dok u hrvatskoj javnosti vjerojatno nijedan događaj u protekloj godini nije tako snažno i bolno odjeknuo kao nedavna haška presuda šestorici Hrvata i tragična smrt generala Praljka, ta tema kao da je među najvišim državnim dužnosnicima prestala biti aktualna te se čini da ni nije poljuljala njihovu „stabilnu“ političku vlast.

Kako je izgledalo djelovanje Vlade Andreja Plenkovića u 2017. godini?

Njegova će vlada zasigurno ostati zabilježena kao ona u čijem je sazivu došlo do neprirodnog i, po mnogima, neprincipijalnog koalicijskog spoja između HDZ-a i HNS-a.

Plenković o kritikama predsjednice Republike: Problema ima, ali Hrvatska nije ista kao prije godinu dana

Iako premijer, posebice u posljednje vrijeme, od kada se navršilo godinu dana njegova mandata, često govori o „uspješnosti“ i “stabilnosti” ove Vlade, po realnim pokazateljima malo tko može reći da je Vlada koja je dobila minimalnu saborsku većinu i koju karakterizira neprirodna koalicija – stabilna.

(VIDEO) Plenković pun riječi hvale za prvu godinu rada svoje Vlade, posebno za trgovačku koaliciju s HNS-om

 

O prvoj godini Plenkovićeva mandata već smo detaljnije pisali ovdje, a ovom prilikom prisjetimo se samo ključnih događaja za opstanak trenutnog premijera i njegove Vlade.

 

Kraj travnja 2017.  – Plenković opoziva trojicu Mostovih ministara: raspad vlade HDZ-Most

Raspad suradnje između HDZ-a i Mosta u vladi dogodio se nakon što su tadašnje oporbene stranke (HNS, SDP i ostali ) u Saboru zatražile izglasavanje povjerenja ministru Zdravku Mariću.

Nakon što se tri Mostova ministra u Vladi (Vlaho Orepić, Ante Šprlje i Slaven Dobrović) nisu izjasnila protiv izglasavanja nepovjerenja ministru Mariću, Plenković donosi odluku o njihovom razrješenju.

Raskid suradnje HDZ-a i Mosta značio je i da više ne postoji dovoljna saborska većina koja podržava Vladu te su nadolazeće razdoblje ispunila nagađanja o tome hoće li doći do novih izbora ili će se dogoditi „preslagivanja“ unutar Sabora.

4. i 5. svibnja – dramatična događanja u Saboru: HDZ ostaje na čelu zahvaljujući SDP-ovom Sauchi

Ključni događaji uslijedili su na saborskoj sjednici 4. i 5. svibnja. Glavna točka dnevnog reda bilo je glasovanje o nepovjerenju ministru Mariću, koje je ujedno predstavljalo i glasovanje o opstanku Vlade.

(VIDEO) Sabor: Božo Petrov podnio ostavku

Zdravko Marić ostao je ministar financija sa 75 glasova za i 75 glasova protiv. Njega, kao i čitavu Vladu spasio je glas SDP-ovca Tomislava Sauche, koji je javnosti postao poznat nedugo prije po aferi izdavanja lažnih putnih naloga u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Zašto se Tomislav Saucha ispisao iz SDP-a prije presude – čudna događanja oko afera Dnevnice

Nakon ovih događaja Božo Petrov daje ostavku na mjesto predsjednika Hrvatskog sabora. Uslijedilo je glasovanje o HDZ-ovom Gordanu Jandrokoviću kao novom predsjedniku, koji je trebao pokazati i eventualnu novu saborsku većinu.

Jandroković je izabran na čelo Sabora s podrškom minimalnih 76 zastupičkih glasova. Među njima su, uz HDZ-ovce, bili zastupnici nacionalnih manjina, HSLS-a, HDS-a te Željko Lacković, Marin Škibola, Željko Glasnović i nekadašnji SDP-ovac Tomislav Saucha.

Svibanj i početak lipnja – vrijeme neizvjenosti: Plenković čekao da prođu lokalni izbori?

Idućih mjesec dana trajao je svojevrstan „status quo“, bez ikakve stabilne saborske većine. O koaliciji HDZ-a i HNS-a tek se nagađalo u javnosti. Čekalo se da prođu lokalni izbori.

Plenković je i u medijima jasno najavio će nove ministre imenovati tek kada izbori prođu, a Davor Božinović (HDZ), koji je nakon sklopljene koalicije postao ministar unutarnjih poslova naknadno je priznao kako bi koalicija bila sklopljena mnogo prije da nije bilo lokalnih izbora.

Plenković: Ministre ću predložiti nakon lokalnih izbora, dođe li do izvanrednih izbora, ja ću pobijediti

8. i 9. lipnja: vrhunac – koalicija HDZ-HNS

Svi Vrdoljakovi biseri – što je sve govorio u posljednjih pola godine?

Koalicija SDP-a i HNS-a sklopljena je sa stopostotnom podrškom članova predsjedništva HDZ-a.

HDZ-ovi članovi Vlade redom su se pozitivno izrazili o ovoj suradnji, a izjava ministra Kujundžića kako ta suradnja neće oslabiti HDZ te kako je ona nužna za stabilnost države, tek je jedna od takvih ocjena.

U nedavnom intervjuu Vladimira Šeksa za Večernji list kao i u izjavama nekadašnjeg HNS-ovca Gorana Beusa Richemberga za N1 ispostavilo se da su pregovori HDZ-a i HNS-a tekli već mjesecima prije sklapanja koalicije. Sam Šeks navodi kako je on s HDZ-ove strane posebno poticao tu suradnju.

Tko su članovi Predsjedništva HDZ-a?

Ovu koaliciju žestoko su osudili netom osnovani Neovisni za Hrvatsku. Zlatko Hasanbegović nazvao ju je „prvorazrednom prijevarom“ ustvrdivši kako se „protiv volje birača ušlo u kolaliciju s notornom, korupcionaškom, klijentelističkom i anacionalnom skupinom“.

Također je stalno prisutno protivljenje Mosta, čiji zastupnici neprestano podsjećaju na činjencu da su upravo HNS-ovi zastupnici pokrenuli pitanje smjene Zdravka Marića, s kojim se sada nalaze u zajedničkoj vladi ne iznoseći više nikakve prigovore.

Vrlo su snažni bili saborski govori Bože Petrova, koji je HDZ-u poručio da se od odgovornosti za ovakvu prijevaru birača „neće oprati ni da se po njima izlijevaju vodopadi bistre Jane“ te kako u politici „postoje pošteni i postoje prostitutke“ i Nikole Grmoje, koji je poručio kako je HDZ još od izbora „računao s HNS-om“ te se posebno oštro osvrnuo na postavljanje novog ministra unutarnjih poslova, Davora Božinovića- bivšeg predstojnika Mesićeva ureda i čovjeka „iz dubokih struktura bivše države“.

U novom sastavu Vlade iz redova HNS-ovih kandidata imenovan je Predrag Štromar, kao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva te Blaženka Divjak, kao ministrica znanosti i obrazovanja.

Nedavno se na čelo HNS-a ponovno vratio Ivan Vrdoljak, koji je ostavku na mjesto predsjednika HNS-a podnio nakon pripreme koalicije s HDZ-om, a nagađa se i kako bi uskoro mogao ući u Plenkovićevu vladu.

O koaliciji HDZ-a i HNS-a u medijima se naveliko raspravljalo kao o zaštiti Vrdoljaka od svake istrage. A da je Vrdoljak bio pod istragom zbog raznih malverzacija navedeno je i potkrijepljeno dokumentima objavljenim u emisiji Bujica na Z1 televiziji. Osječki Policijski Uskok Vrdoljaka je istraživao kao ministra, ali i kao potpredsjednika Milanovićeve vlade, o čemu je naš portal već pisao ovdje. Također smo prenijeli tvrdnje da u HDZ-u jedna struja drži kako je Plenković Vrdoljaku osigurao gotovo 10 godina vladavine u energetskim tvrtkama (nije bilo smjene direktora od Kukuriku koalicije).

Hoće li Plenkovićeva „stabilna“ vlada i u 2018. nastaviti djelovati kao i dosada?

Borislav Ristić: Vrdoljakov uvjet Plenkoviću – Hasanbegović mora otići

Izvor: narod.hr