Prvu godinu Plenkovićeve Vlade obilježavaju brojne političke trgovine i Agrokor

Foto: Fah

Prvu godinu Vlade premijera Andreja Plenkovića, koja je u Banske dvore došla 19. listopada prošle godine nakon relativne pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima, obilježila je politička trgovina u kojoj je iz Vlade izbačen Most nezavisnih lista, a ubačen HNS, stranka obilježena brojnim korupcijama, te kriza u Agrokoru koja još čeka gospodarski, ali i sudski epilog.

> Tko su predstavnici manjina u Saboru koji odlučuju o hrvatskoj Vladi?

Zbog Agrokora se HDZ navodno razišao s Mostom s kojim je prvotno formirao vladajuću većinu i Vladu te je u vlast dogovorima ispod stola, koji su trajali mjesecima ušao HNS. Donesen je i poseban zakon tzv. lex Agrokor, a u tijeku je i policijska i pravosudna istraga u kojoj je u ovome trenutku uhićeno 12 nekada vodećih ljudi koncerna.

> Nakon što je bivša HSU-ova glasnogovornica opet postala ravnateljica Hine – Hrelja ipak neće dati potporu Plenkovićevoj Vladi?

Kriza u Agrokoru buknula je u proljeće, nakon što su mu kreditne agencije snizile rejting, a čemu je prethodio pad vrijednosti obveznica koncerna. Vlada je krajem ožujka, zbog utjecaja koji taj koncern ima na gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost Hrvatske, reagirala predloživši donošenje lex Agrokor odnosno Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, koji je potom izglasan u Saboru.

> Nastavak trgovine: Furio Radin potpredsjednik Sabora

> Štromar: Pusić i Vrdoljak su pokrenuli inicijativu pregovora s HDZ-om

HDZ se navodno razišao s Mostom nakon što je saborska oporba predvođena SDP-om, uz snažnu podršku HNS-a, interpelacijom tražila opoziv ministra financija Zdravka Marića, držeći ga odgovornim za događanja vezanima uz Agrokor u kojem je jedno vrijeme bio zaposlenik.

> Grmoja: Plenkovićeva politička trgovina najgore vrste

Na sjednici Vlade 27. travnja, HDZ-ovi su ministri stali uz Marića i odbacili taj SDP-ov prijedlog, Most ne, pa njihove ministre Plenković ekspresno razrješuje dužnosti.

> Svi HDZ-ovi zastupnici glasovali za koaliciju s HNS-om: Evo tko je bio protiv

Nakon što je Marić preživio i saborsku raspravu, uslijedilo je preslagivanje saborske većine, odlazak Mostovog predsjednika čelnika Bože Petrova s mjesta predsjednika Hrvatskoga sabora. Nova parlamentarna većina je u Saboru 9. lipnja vrlo tijesnom većinom izglasovala novi sastav Vlade u koju su ušli predstavnici HNS-a.

> Štromar: Vesna Pusić dala je zeleno svjetlo za pregovore, a sad je promijenila priču

To je za posljedicu imalo odlazak dijela nezadovoljnih HNS-ovih zastupnika iz stranke i formiranje nove – Glasa.

“Bivši HDZ-ovac Zlatko Hasanbegović ovu novu suradnju nazvao “protuprirodnim bludom””, podsjetio je nakon stvaranja ove neprirodne koalicije HDZ-a s HNS-om Mostov Nikola Grmoja, te dodao kako ne zna je li ta suradnja baš to, ali sigurno nije, naglašava, vjerodostojna.

“Mogu se našaliti i reći da je premijer plagirao HNS-ov zahtjev za opoziv ministra Barišića i tako je i on postao plagijator. Ovo je politička trgovina najgore vrste, nikad viđena u Saboru i drago mi je da je Most sudjelovao u tom razotkrivanju.” zaključio je Mostov Nikola Grmoja.

> Tko je Predrag Štromar – od gubitnika na izborima do potpredsjednika Vlade

Predrag Štromar, trenutačni vođa HNS-a, i Plenkovićev ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade, donedavni je varaždinski župan, kojega je na drugom krugu lokalnih izbora smijenio Radimir Čačić, priznao je političku trgovinu.

Upitan je li riječ o političkoj trgovini, Štromar je odgovorio “Da, ako će Hrvatskoj biti bolje”.

> Plenković poručio HNS-ovoj ministrici Divjak: Dijana Vican odlično radi svoj posao, ima moju potporu

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

HDZ-ov novi koalicijski partner nema izborni legitimitet, a Andrej Plenković prepustio je u daljnjoj trgovini HNS-u i Ministarstvo obrazovanja, tvrdeći da ministrica Divjak neće imati odriješene ruke, da čvrsto stoji iza prof. Dijane Vican, rektorice zadarskog sveučilišta i predsjednice Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja.

> Nastavlja se rasprava o obrazovanju Bakić – Letica

Ubrzo Blaženka Divjak uz medijsku kampanju vraća u igru osobe kojima je bivša SDP-ova vlada povjerila u ruke obrazovanje: Borisa Jokića, Nevena Budaka, kao i bivše članove Jokićeve radne skupine, dok rektorica Vican ostaje u nejasnom statusu.

Naime, Andrej Plenković je još 5. rujna 2017. istaknuo da se dr. Dijana Vican nalazi na čelu Povjerenstva koje je on svojom voljom sastavio na pluralističan način, tako što je u njega uključio i bivšeg SDP-ova ministra, i bivšeg HNS-ov rektora Riječkog sveučilišta i jednog predstavnika Mosta, za razliku od prethodnog Povjerenstva koje je, naglasio je “bilo sastavljeno isključivo od jedne ekipe u tom krugu akademske zajednice”.

Na novinarsko pitanje je li on na čelu Povjerenstva, Plenković je izjavio “Povjerenstvo je moje, kako god okrenete. Pročitajte Strategiju, pogledajte odluke Vlade, osluhnite što sam rekao pa zaključite”, da bi 14. rujna 2017. HNS-ova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila da je premijer Andrej Plenković na čelu Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja (PSP), a ona je suvoditeljica toga tijela, te je najavila da će biti raspisan novi natječaj za Ekspertnu radnu skupinu (ERS), pa time Jasminka Buljan Culej više neće voditi ERS.

Dan kasnije, 15. rujna iz ureda Predsjednice RH ili Vlade medijima je „procurilo“ pismo koje je njoj, a ne medijima dostavila prof. Vican, rektorica zadarskog sveučilišta i predsjednica Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja u kojem je poručila Kolindi Grabar-Kitarović: ‘Žao mi je da ste se pridružili glasu ulice, a ne kulturi rada onih koji argumentirane rasprave vode za stolom!.’

> Rektorica Vican Predsjednici: ‘Žao mi je da ste se pridružili glasu ulice, a ne kulturi rada onih koji argumentirane rasprave vode za stolom!’

> HAZU: Stanje u reformi obrazovanja prijeti funkcionalnim kaosom

Iako iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti upozoravaju da stanje u reformi obrazovanja prijeti funkcionalnim kaosom, i da se suprotno Vladinu programu iz lipnja 2017., u kojem se izričito kaže kako je „potrebno nastaviti s cjelovitom reformom obrazovanja, uključujući kurikulnu reformu“, u ovom trenutku provodi reforma koja se svodi na opremanje škola informatičkom opremom i uvođenje informatike kao obvezatnoga predmeta u V. i VI. razred osnovne škole, što je protivno dobroj praksi zemalja EU, premijer Plenković i dalje prešutno dopušta HNS-u provođenje ‘reforme’ bez cilja, programa, a zakonitost je reforme upitna, dodatno upozoravaju akademici.

> Skandalozna pozadina kurikulne reforme

Rasplet oko Agrokora tek slijedi

Lex Agrokor donesen, kako ističu iz Vlade, radi zaštite zaposlenika, dobavljača te ukupne poljoprivrede i gospodarstva, omogućio je postavljanje izvanredne uprave u koncern Agrokor koja je dobila rok od 15 mjeseci za postizanje nagodbe s vjerovnicima i restrukturiranje koncerna. Druge su dvije mogućnosti proglašenje stečaja te prekidanje cijelog procesa. Izvanrednoj upravi ostalo je još devet mjeseci rada, s obzirom na to da je zakon stupio na snagu 4. travnja, nakon što je bivša Uprava koncerna na čelu s Ivicom Todorićem zatražila njegovu aktivaciju, a Ante Ramljak 10. travnja imenovan izvanrednim povjerenikom.

Zakon je odmah izazvao podnošenje zahtjeva za ocjenom ustavnosti u kojima se navodi da krši jednakost svih pred zakonom, odnosno da je pisan za samo jednu tvrtku.

Nedavno objavljeno revidirano financijsko izvješće pokazalo je da konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. godinu iznosi 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi te je izvanredni povjerenik Ramljak zbog utvrđenih nepravilnosti u poslovanju podnio kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba.

Privatnu tužbu protiv još uvijek formalnog vlasnika koncerna Ivice Todorića i to zbog klevete, podnijela je i potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Todorić, pak, putem bloga najavljuje tužbe protiv Ramljaka te članova Vlade ističući da su Banski dvori kroz djelovanje izvanredne uprave omogućili nacionalizaciju te pljačku koncerna, optužuje Dalić da nije on, već ona, počinila kazneno djelo jer je prijetila članovima uprave Agrokora.

> Zašto je Plenković rehabilitirao Miljenića?

Istovremeno, poslovanje koncerna jedna je od glavnih tema i u Saboru koji je osnovao i istražno povjerenstvo za Agrokor, a oporba i dalje inzistira na utvrđivanju odgovornosti ministra Marića te potpredsjednice Vlade Dalić.

Uoči same godišnjice Vlade u Banskim dvorima, stanje u Agrokoru “češljaju” policija i pravosuđe s obzirom na to da je trenutno uhićeno i na ispitivanju je 12 vodećih ljudi koncerna, a u ovome trenutku nedostupni su sam Ivica Todorić te njegova dva sina Ivan i Ante.

U 2017. godini smanjen javni dug

Kriza u Agrokoru u drugom je planu ostavila pozitivne rezultate zabilježene u prvoj godini mandata Plenkovićeve Vlade u čijemu su programu kao temeljni ciljevi navedeni ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost.

Sam Plenković je u više navrata naglašavao i da je njegova Vlada u društveni i politički prostor vratila stabilnost te je tako nedavno, na skupu “Dana velikih planova”, referirajući se na događanja u ovoj godini, rekao da je ona bila “godina stabilnosti”, a 2018. godinu najavio kao godinu “daljnjeg rasta i reformi”.

U 2017. godinu njegova je Vlada ušla s paketom porezne reforme, a Plenković ističe da je osnovni strateški cilj smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020. godine.

Procjena je Vlade da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016., kada je po prvi put smanjen i njegov udio u BDP-u i njegov nominalni iznos.

U brojkama iz Ministarstva financija – državni je proračun u prvih šest mjeseci ove godine ostvario deficit u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, što je za 800 milijuna kuna bolji rezultat nego lani. Kada se dodaju i izvršenja izvanproračunskih korisnika te konsolidira lokalna samouprava opća država je u suficitu od 35 milijuna kuna, što iz Vlade ističu kao nezapamćen rezultat u proteklih 15-ak godina.

Proračunski prihodi u tom razdoblju iznosili su 58,3 milijarde kuna i bili su za 3,5 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom su porezni prihodi porasli za 2,4 posto, na 35,1 milijardu kuna.

Ukupni rashodi državnog proračuna u prvoj su polovici godine iznosili, pak, 59,9 milijardi kuna i bili su oko 2 posto viši nego lani.

Plenkovićeva je Vlada, nakon što to nije učinjeno proteklih 20 godina, usvojila i novu Strategiju nacionalne sigurnosti, a Saboru na usvajanje uputila i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kao odgovor na nove sigurnosne rizike u globalnom okruženju te je pokrenut postupak nabavke eskadrile borbenih aviona.

> Zašto je u svrhu zaštite obitelji i najboljeg interesa djeteta važno definirati obitelj?

Stopirano je, pak, uvođenje kontroverznog poreza na nekretnine, a iz javne rasprave maknut prijedlog novog Obiteljskog zakona nakon medijske hajke, koja je bila toliko apsurdna da se kolumnist Nino Raspudić zapitao, ‘Kad će pas u Obiteljski zakon?’

> Medijsko blaćenje autora Obiteljskog zakona: Objavili demantije prof. Hrabar

Naslijeđen problem iseljavanja stanovništva

Iseljavanje stanovništva, poglavito mladih i obrazovanih, započeto prije nekoliko godina, nastavilo se i u Plenkovićevu mandatu, problem je i nezaposlenost, a zaustavljanje tih negativnih trendova također je jedan od ciljeva Vlade.

U drugom kvartalu ove godine je 26 tisuća zaposlenih više nego godinu prije, odnosno gotovo 50 tisuća više nego 2015. godine, a broj nezaposlenih pao je za 35 tisuća, na 201 tisuću, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

No, istodobno, broj radno sposobnog stanovništva od prvog tromjesečja prošle godine iz tromjesečja u tromjesečje pada za oko pet tisuća osoba. Za pet tisuća osoba pao je tako i u drugom tromjesečju ove u odnosu na tromjesečje prije, dok je za 20 tisuća smanjen broj radno sposobnog stanovništva na godišnjoj razini.

U inozemstvo je prošle godine, prema podacima DZS-a, iselilo 36.436 osoba, a najviše se iseljavaju mladi u dobi od 20 do 39 godina (46,7 posto).

Iz Banskih dvora navode da su ove godine za zapošljavanje kroz više programa, koristeći i sredstva iz EU fondova, osigurali preko 2 milijarde kuna, a cilj je, kako je rekao Plenković, maksimalno aktivirati domaću radnu snagu te usmjeriti sredstva k trajnom zapošljavanju i u privatnom sektoru.

> Politička trgovina sa SDP-om: Plenković za ustavnog suca prihvaća kandidata koji se zalaže za izjednačavanje istospolne veze i braka?

Banski dvori svjesni su i negativnih demografskih trendova te su u ovoj godini povećane rodiljne i roditeljske naknade nezaposlenim rodiljama s 1663 kune na 2328 kuna, maksimalni iznos roditeljske naknade zaposlenim roditeljima tijekom drugih šest mjeseci porastao je pak s 2660 kuna na 4000 kuna, a olakšano je i stjecanje prve nekretnine.

Od samoga početka rada Vlada i trgovine s novim političkim partnerima izložena ideološkim pritiscima zbog odnosa prema javnom korištenju ratnog pozdrava “Za dom spremni”, što je također rezultiralo interpelacijom saborske oporbe o neučinkovitosti njezinoga rada, a neposredni je povod bilo postavljanje spomen ploče u Jasenovcu poginulim hrvatskim braniteljima, kasnije premještene u Novsku, na kojoj je u sklopu grba udruge koja je ploču postavila i pozdrav.

Vlada je reagirala osnivanjem Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine totalitarnih režima, a Plenković je najavio da će temeljem preporuka Vijeća, kroz zakon, biti regulirano to pitanje. Lijevi partner u vlasti, HNS višekratno je jasno poručio da tom pozdravu nema mjesta u hrvatskoj javnosti.

Izvor: narod.hr/Hina