Marko Vodopija, dobitnik nagrade na Festivalu povijesti Kliofest: ‘Nagradu vidim kao poticaj za daljnji znanstveni rad’

Foto: MV

Zadarska je komuna sredinom 14. stoljeća, usprkos ratovima koji su se na njezinom području vodili između Mletačke Republike i kralja Ludovika Anžuvinca, bila vrlo razvijena i prosperitetna. O razvoju obrtništva u Zadru svjedoče nam dokumenti zadarskog notarijata sačuvani u zadarskome Državnom arhivu, koji su izdani i u tiskanom obliku.

Upravo je tema zadarskih obrtnika potaknula mladog povjesničara i donedavnog studenta Hrvatskog katoličkog sveučilišta Marka Vodopiju na istraživanje. Vrijednost njegovog diplomskog rada na tu temu prepoznata je i na ovogodišnjem Festivalu povijesti „Kliofest“.

Marko Vodopija je, naime, osvojio jednu od nagrada Ferdo Šišić za svoj diplomski rad “Skica gradskog društva: zadarski obrtnici u polovici 14. stoljeća”, koji je izrađen pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ivana Majnarića.

Već drugi student Katoličkog sveučilišta s osvojenom nagradom “Ferdo Šišić”

To je već druga godina za redom da je nekom studentu povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta dodjeljena ova nagrada. Prošle je godine jednu od nagrada „Ferdo Šišić“ dobila Veronika Novoselac, također bivša studentica povijesti na HKS-u, za diplomski rad „Značaj humorističko-satiričkog lista Bič u pravaškom novinstvu druge polovice 19. stoljeća“.

Povodom ovogodišnje dodjele nagrada za Narod.hr razgovarali smo s Markom Vodopijom.

Marko Vodopija bio je student druge generacije studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Nakon diplome, vratio se kući u Konavle te trenutno radi u Muzejima i galerijama Konavala.

Festival povijesti Kliofest: Nagrada za životno djelo prof. Mirjani Matijević-Sokol, nagrada za diplomski rad studentu Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol: Križarski pohod Andrije II. započeo je iz Splita

Nagrade na Kliofestu: “Povijest podunavskih Hrvata” dr. Skenderovića najbolja knjiga iz povijesti, nagrade primili i mladi povjesničari Veronika Novoselac i Filip Hren

Narod.hr: Primio si nagradu na festivalu Kliofest. Što za tebe znači ta nagrada?

Marko Vodopija: Inače ne patim od nagrada i priznanja, ali svakako mi je drago što je stručna komisija odlučila nagraditi moj rad. Kad sam pisao rad, nagrada mi nije bila ni na kraj pameti, samo sam mislio hoću li ikako diplomirati i hoće li rad biti kvalitetan. Ostao sam šokiran kada su mentor i komisija zaključili da je rad izvrstan i kako bi ga trebalo predložiti za nagradu. U obitelji smo se znali našaliti da, s obzirom koliko dugo sam pisao rad (dvije godine), mora biti najbolji. Kako sam se u međuvremenu zaposlio i već gotovo zaboravio da je diplomski rad predložen za nagradu, ostao sam zatečen kada mi je mentor jedne subote javio da se komisija odlučila upravo moj rad nagraditi nagradom „Ferdo Šišić.“ Bilo je neopisivo sjediti okružen slavnim povjesničarima od kojih su mi neki i predavali, stoga nagradu vidim kao poticaj za daljnji znanstveni rad. Smatram da, ako ne nastavim proučavati povijest i baviti se njome, sama nagrada bila bi beznačajan list papira.

Dokumenti zadarskog notarijata kao vrijedan izvor za onomastiku

Narod.hr: Rad je izrađen na temelju objavljenih dokumenata zadarskog notarijata. Možeš li nam ukratko predstaviti s kakvim si dokumentima radio – o čemu govore i koje podatke iz njih crpimo?

Marko Vodopija: Znači, riječ je o ispravama koje sastavljaju zadarski javni bilježnici Franjo iz Piaceze i Andrija iz Cantue, a isprave su raznih vrsta. Tako ima isprava o kupoprodaji, zakupu, dugovanju, imenovanju zastupnika, mirazu, kao i trgovini, ugovori o naukovanju šegrta, dok su oporuke u ovom razdoblju još rijetke. Iz dokumenata se može saznati puno podataka o svakodnevnom životu, ekonomskom i društvenom statusu ljudi, onomastici, kao i o odnosu grada i pojedinca. Neki dokumenti otkrivaju i mentalitet stanovnika Zadra u 14. stoljeću.

Narod.hr: Koji su glavni zaključci o zadarskim obrtnicima do kojih si došao?

Marko Vodopija: Najprije bih naveo kako se onomastikom, tj. disciplinom koja se bavi osobnim imenima, može razaznati da su obrtnici najčešće bili domaći ljudi i da se najviše njih služilo hrvatskim jezikom, što potvrđuje prijašnja istraživanja. Preko kupoprodajnih ugovora, ugovora o zakupu, ugovora o posudbi novca i miraznih ugovora utvrđeno je postojanje znatnih ekonomskih razlika unutar obrtničkih struka. Naime, obrtnikova egzistencija ovisi o kvaliteti njegova rada i poduzetništvu kod plasiranja svoga proizvoda na tržište, a ne nužno o vrsti obrta. Također, rad je dao nove prijedloge za promišljanja o zemljišnim odnosima. Zakup nekog zemljišta bio je radije ulaganje, nego li nužna potreba ili vezivanje obrtnika uz zemlju. Naravno, rad je tek početno istraživanje koje namjeravam jednoga dana proširiti kako bi se dobila potpunija slika srednjovjekovnog društva.

Narod.hr: Koje su bile najveće poteškoće s kojima si se suočavao tijekom pisanja rada?

Marko Vodopija: Najviše problema imao sam s literaturom, odnosno nedostatkom literature. Premda je objavljen znatan broj radova o obrtnicima u dalmatinskim gradovima, o 14. stoljeću općenito se nedovoljno istraživalo. Isto tako, broj modernih istraživanja je ograničen i tek mi je nekolicina radova mogla poslužiti kao predložak za metodologiju. Nadam se da će se situacija popraviti kroz idućih desetak godina.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr