Ministarstvo kulture imenovalo je Zitu Jukić za vršiteljicu dužnosti ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku nakon što je Upravni sud u Osijeku drugi put poništio odluku Ministarstva o imenovanju Siniše Bjedova za ravnatelja Arhiva te je najavilo da će Državnom odvjetništvu predložiti da Vrhovnom sudu podnese zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.
Imenovana vršiteljica dužnosti Zita Jukić viša je arhivistica zaposlena u osječkom Državnom arhivu na radnom mjestu voditelja Odjela za dokumentacijsko-informacijske poslove i knjižnicu.
Ona, ističe Ministarstvo, ima sve ovlasti ravnatelja Državnog arhiva sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima te će u roku od trideset dana raspisati natječaj za izbor novog ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku.
Spor oko ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku traje od 2012. godine, kada je viši arhivist toga arhiva Dražen Kušen, koji se javio na natječaj za ravnatelja podnio tužbu Upravnom sudu. Žalio se, kako je danas objasnio, “zbog odluke Ministarstva o imenovanju osobe koja nema potrebne stručne uvjete na čelno mjesto Arhiva”.
Nakon prve odluke Upravnoga suda o poništenju odluke o imenovanju ravnatelja, Ministarstvo je na to mjesto ponovno imenovalo Sinišu Bjedova, koji je u međuvremenu položio stručni ispit, a osječki Upravni sud 21. ožujka ove godine poništio je i tu odluku.
Ministarstvo kulture naglašava kako je “potpuno netočno opetovano isticanje da je prepreka za imenovanje dr. sc. Siniše Bjedova bilo to što nije imao položen arhivski ispit, jer članak 54. Zakona o arhivima jasno propisuje da se ‘iznimno za ravnatelja arhiva može imenovati osoba koja nije položila stručni ispit iz arhivske struke, ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od dvije godine od dana imenovanja’, što je dr. sc. Bjedov, dakako, i učinio.”
Bjedov je, obrazlaže Ministarstvo, za ravnatelja Državnoga arhiva u Osijeku imenovan zbog iznimnih radnih i organizacijskih sposobnosti, što se i potvrdilo kroz njegov rad u Arhivu koji se može ocijeniti samo najvišim ocjenama.
U konkretnom slučaju, smatra Ministarstvo, “došlo je do povrede Zakona, te ćemo Državnom odvjetništvu podnijeti prijedlog za izvanrednim pravnim lijekom – zahtjevom za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, a o kojem će odlučivao Vrhovni sud koji može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu”.
Naime, stranke u upravnom sporu, objašnjavaju iz Ministarstva, mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke Upravnog suda ili Visokog upravnog suda.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke može podnijeti Državno odvjetništvo u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti, ističe Ministarstvo kulture.
Izrazivši zadovoljstvo odlukom Upravnoga suda kojom je poništeno imenovanje Siniše Bjedova na dužnost ravnatelja osječkog Državnog arhiva, Dražen Kušen je u izjavi za Hinu rekao da je “pobijedila građanska hrabrost” i argumenti. Dodao je kako je to “svijetli primjer budući da nije bilo utjecaja politike, barem s moje strane”. On je u žalbama navodio da kandidat koji je imenovan za ravnatelja ne ispunjava natječajne uvjete jer nije položio stručni ispit iz arhivske struke.
Kušen najavljuje da će se javiti na natječaj kada bude ponovno raspisan, napominjući pritom kako “ne misli da treba biti izabran, ali inzistira na tome da osoba koja bude vodila Arhiv za to bude stručno osposobljena”. Inače, dodaje, u javnim arhivskim službama koje su od nacionalnog interesa “i bitne za znanost i istraživanje i kulturni identitet izuzetno je važno da rade stručne osobe”.
Na natječaj će se ponovno javiti i Siniša Bjedov koji je u razgovoru za Hinu istaknuo da je stručan za to radno mjesto te da unatoč pokušaju plasiranja priče da ga je “dovela politika” nije član ni jedne stranke, “pa tako ni HNS-a”.
Istaknuo je da je doktorirao na temu povijesti književnosti koja obuhvaća i kulturu Grada Osijeka, te da je tijekom svoga doktorskog rada često boravio u Državnom arhivu i Muzeju Slavonije čije je podatke koristio za doktorat.
