Nakon izvješća o zlostavljanjima i reakcija Pape i biskupa: Pročitajte činjenice o Katoličkoj crkvi u Americi!

O katoličkoj crkvi u Americi u mainstream medijima piše se samo o izvješću o zlostavljanjima u Crkvi u posljednjih 70 godina, takvi slučajevi jesu za svaku osudu, ali postoje i brojne pozitivne stvari koje obilježavaju Katoličku crkvu u SAD-u.

U Sjedinjenim Američkim državama živi 70 400 000 katolika, a pregršt je zanimljivih činjenica o kojima naša javnost malo ili gotovo ništa ne zna.

Zanimljivo je da je SAD četvrta država na svijetu s najvećim brojem katolika, iako su oni u vlastitoj zemlji manjina. Naime, 75 posto stanovnika SAD-a smatra kršćanima, no pripadnicima protestantskih denominacijama kojih je preko 200, smatra se 51,3 posto ispitanika, a katolicima 22 posto populacije. To katolike u SAD-u čini najvećom manjinom u svijetu.

Američki biskup o izvješću o zlostavljanjima: ‘Vrijeme je da priznamo kako postoji homoseksualna supkultura u Katoličkoj Crkvi’

Prvi katolici došli su za vrijeme kolonizacije; bili su to španjolski misionari koji su putovali sa Kristoforom Kolumbom. Prve katoličke misije osnovane su u 16. i 17. stoljeću i to na području Floride, Novog Meksika, Portorika, Teksaka i Kalifornije. Ipak Katolička crkva u SAD-u službeno je uspostavljena tek 1789. godine stoga broj katolika u SAD-u ne povećava sve do sredine 19. stoljeća kada su u zemlju počeli pristizali brojni Irci, Nijemci, Talijani i Poljaci. Porast katolika u SAD – u  probudio je i anti-katolicizam pa su se katoličke zajednice suočavale s različitim oblicima netrpeljivosti, poput spaljivanja crkava, samostana i sjemeništa, ali i antikatoličkim pokretima – Ku Klux Klan, American Protective Association…

Potpuna integraciju katolika u američko društvo dogodila se izborom Johna F. Kennedvja za predsjednika 1960. godine. Od 2017. katolici obnašaju i državne dužnosti poput potpredsjednika (Mike Pence), predsjednika Zastupničkog doma (Paul Ryan), glavnih sudaca (John Roberts) te mnoštvo senatora, predstavnika, guvernera i guvernera.

Zanimljiv je i podatak da u SAD – u više katolika ima visoku stručnu spremu nego pripadnici bilo koje druge vjerske zajednice. Razlog tome leži u činjenici da, zbog brojnosti protestantskih denominacija odnosno crkvi, Katolička Crkva ima najveći broj sljedbenika u SAD-u.

Za razliku od katolicizma u europskim zemljama, ali i zemljama Latinske Amerike u SAD-u ne postoji politička stranka koja zastupa demokršćanstvo.

Katolička crkva u SAD-u ima 37 500 stanovnika i 17 000 đakona.

Pape i SAD

Papa Pavao VI. prvi je papa koji je posjetio SAD, ali i prvi papa koji je napustio talijanske granice od Napoleonove ere. Njegov posjet SAD-u zbio se 1965. godine. Posljednji posjet vrhovnog poglavara Rimokatoličke crkve bio je 2015. godine, kada je papa Franjo boravio u Washingtonu, New Yorku i Philadephiji 5 dana.

Papa Ivan Pavao II.posjetio je Sjedinjene Američke države 1979., 1981., 1984., 1987., 1993., 1995. i 1999. godine. U travnju 2011. SAD je posjetio i papa Benedikt XVI. , a ondje se sastao s čelnicima ostalih svjetskih religija i slavio sv. misu na stadionu s 47.000 ljudi. Benedikt XVI. u SAD – u se sastao i s žrtvama zlostavljanja, baš poput njegova nasljednika Pape Franje koji je SAD posjetio u rujnu 2015. godine.

Papa Franjo  ujedno je i četvrti papa koji je posjetio SAD.

Deset najvećih katoličkih gradova u SAD – u

New Orleans

Od svojih najranijih početaka, kada je Robert Cavelier de la Salle stigao u dolinu Mississippi i zauzeo zemlju za Boga (i kralja Luja XIV), područje koje će postati gradom New Orleans imalo je katoličko srce. Svojim “župama”, ulicama s imenom, više od 40 katoličkih crkava i bogatom katoličkom kulturom, New Orleans je u svojoj biti američki katolički grad.

Korijeni katolicizma New Orleansa sežu u 1699. godinu, kada je otac Anastase Douay proslavio prvu snimljenu Misu na tlu Louisiane blizu ušća Mississippija na Mardi Grasu. Otada su se redovito okupljali vjernici u katedrali St. Louisa na trgu Jackson.

Izvorno izgrađena 1789. godine, ali u velikoj mjeri obnovljena 1850. godine, ova velika katedrala nalazi se na mjestu gdje su se vjernici okupljali od najranijih kolonijalnih crkava 1727. godine.  U New Orleansu se nalaze i tri velika svetišta – Nacionalno svetište blaženoga Franje Xaviera Seelosa smješteno je u crkvi sv. Marijine župne crkve, a obuhvaća grob koji sadrži njegove relikvije, muzej i darovni dućan, zatim Nacionalno svetište Gospe od brze pomoći, zaštitnice New Orleansa te Međunarodno svetište sv. Jude.

New Orleans također je bio dom prve katoličke bolnice u Sjedinjenim Američkim Državama

Emmitsburg, Md.

Smješten u podnožju planina Catoctin u Marylandu, Emmitsburg se smatra i sjedištem katolicizma. U Emmitsburg je stigla 1809. godine iz Baltimorea, sveta Elizabeth Ann Seton, prva svetica rođena u Americi. Tamo je utemeljila zajednicu Sestara milosrdnica, prvu zajednicu redovničkih sestara koje su osnovane u Sjedinjenim Američkim Državama.  U ovom gradu je i pokopana, u Nacionalnom svetištu svete Elizabeth Ann Seton.

Južno od svetišta nalazi se Sveučilište i sjemenište Mount St. Mary, a na kampusu je iNacionalna grobnica svetišta Majke Božje od Lurdske.

Godine 1812. Emmitsburg je postao dom oca sv. Gabriela Gabriela Bruté de Remura. Otac Bruté ostao je u Emmitsburgu do 1834. godine, kada je bio imenovan biskupom nove biskupije Vincennes.

St. Louis

St. Louis, kao grad bogate katoličke povijesti, bio je ključan u širenju katolicizma na zapad Sjedinjenih Država. Njegova “Stara katedrala”, bazilika Sv. Luja osnovana je 1770. godine i prva je katolička katedrala zapadno od rijeke Mississippi.

Poznata je i po najvećoj zbirci mozaika u Sjevernoj Americi. Kako se navodi na web stranici katedrale, ovi mozaici su dizajnirani da “podsjeti sve nas da Bog dopre do naših zemaljskih života”. U St. Louisu se nalazi i Centar sv. Patrika  koji svake godine pomaže više od 9.000 ljudi, kao i Svetište Sv. Rose Philippine Duchesne.

Denver

S rastućim brojem katoličkih institucija, Denver postaje sve veći katolički grad. Bio je i grad domaćin Svjetskog dana mladih 1993. godine, kada je Ivan Pavao II slavio misu u središtu Denvera, u Bazilici Bezgrješnog začeća.

U Denveru se nalazi i katoličko sveučilište St. Augustin te Centar za novu evangelizaciju Ivana Pavla II.

San Antonio

Ovdje se nalazi nacionalni povijesni park koji čuva četiri od pet španjolskih pograničnih misija u San Antoniju. Te su lokacije uspostavljene kako bi se katolička vjera proširila na Indijance u ranoj američkoj povijesti.

Misija San Jose je jedna od četiri misije San Antonija koju održava služba Nacionalnog parka. Najpopularnija je misija San Antonio, koju je 1718. godine osnovao otac Antonio Olivares, a kasnije je pretvoren u “Alamo”, vojnu utvrdu koja je bila postavljena 1836. godine.

Jedna od najupečatljivijih građevina u San Antoniju je katedrala San Fernando, a na rijeci Walk nalazi se i kip sv. Ante Padovanskog.

Chicago

S industrijalizacijom u ovom gradu, doseljenici iz Južne i Istočne Europe došli su u Chicago i pridružili se već prisutnim Ircima i Nijemcima. Prirodno su se formirale etničke zajednice, a etničke katoličke župe prirodno su slijedile. Danas u Chicagu ima više od 350 katoličkih crkava.

Tri su bazilike: Bazilika Gospe od žalosti u East Garfield Parku, Bazilika kraljice Svih Svetih u Forest Glenu i Bazilika sv. Giacazina (s 62 relikvije).

Prekrasna umjetnička djela mogu se naći u crkvi sv. Marije od Anđela u Bucktownu, a tu je i nacionalno svetište sv. Jude koje se nalazi unutar crkve Gospe od Guadalupe. Nacionalno svetište sv. Frances Xavier Cabrini, zaštitnika imigranata, također se može naći u Chicagu i obnovljeno je 2012. godine.

U Chicagu se održao i 28. međunarodni euharistijski kongres 1926. godine – prvo takvo okupljanje u Sjedinjenim Državama i događaj koji je privukao kardinale i nadbiskupe iz cijelog svijeta.

Pittsburgh, PA.

Crkva ima dugu povijest u planinama južne Pennsylvanije. Vjeruje se da je isusovac Joseph Bonnechamps slavio prve sakramente u tom području dok je 1749. godine pratio francusko-kanadskog istraživača Pierrea Josepha Célorona de Blainvillea uz rijeke Ohio i Allegheny.

Sada, Pittsburgh nudi posjetiteljima različite lijepote crkava u biskupiji s više od 650.000 katolika. Katedrala Sv. Pavla, smještena u okrugu Oakland i, prema njezinoj internetskoj stranici, “stoji i svijetli kao svjetionik nade”. Tu je i samostan Sv. Pavla od Križa. Kapela sv. Antuna sadrži više od 5.000 relikvija. Smještena je na Troy Hillu i s pogledom na rijeku Allegheny, a njezina zbirka relikvija uključuje i komad Isusove krune od trnja i dio plašta sv. Josipa.

St. Augustine

Priobalni gradić sv. Augustina ponosi se bogatom katoličkom povijesti, uz ime njegovog zaštitnika. Ovaj grad utemeljen je 1565. godine dolaskom španjolskih doseljenika. Prva misu slavio je otac López de Mendoza Grajales 8. rujna 1565. godine na dan kada je španjolski brod stigao u Novi Svijet. Rezultat tog naseljavanja bila je njegova najstarija župa, sada Bazilika sv. Augustina.

Misija Nombre de Dios i njezino svetište Gospe La Leche smješteni su nekoliko koraka od gradskih vodnih puteva koji vode do Atlantskog oceana. Misija je osnovana na mjestu gdje je otac López proslavio prvu misu. U središtu misije nalazi se kapela posvećena Gospi La Leche, prvome svetištu posvećenom Blaženoj Majci u Sjedinjenim Državama.

Los Angeles

Los Angeles je dom 4,2 milijuna katolika te ima bogatu katoličku povijest koja seže u naselje španjolskih misija franjevačke braće duž obale Kalifornije.

Sjeverno od grada nalazi se misija San Fernando Rey de Espana, utemeljena 1797. godine. Tu se nalazi bogati oltar i propovjedaonica – ručno izrađena od oraha. Ovi su dijelovi izvorno bili postavljeni u kapelici sv. Filipa Nerija u Španjolskoj, a zatim su se ponovno sastavili za uporabu u San Fernandu.

Katedrala Gospe od anđela sagrađena je na mjestu vpovijesne katedrale Sv. Vibiana, koja je zatvorena 1995. godine zbog oštećenja kao posljedice potresa.

Washington

Upravo u glavnom gradu SAD – a nalazi se i najveća katolička crkva u Sjevernoj Americi, koja je građena ukrašavana puno stoljeće. 8. prosinca 2017. u američkoj bazilici u nacionalnom svetištu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije održan je i blagoslov završnog mozaika kojemu je prisustvovalo tisuće vjernika.

> (VIDEO) Trump Hodu za život: Došli ste izgraditi društvo u kojem se život slavi, štiti i njeguje

Washington je također kolijevka Hoda za život, prosvjedne manifestacija u obranu prava djeteta na život. Svake godine ova se manifestacija u Washingtonu održava 22. siječnja, na obljetnicu sudskog procesa Roe protiv Wade, koji je ozakonio pobačaj u SAD-u.

Hod za život pokrenula je pravnica i pro-life aktivistica Nellie Jane Gray, koja je i organizatorica prvog Hoda 22. siječnja 1974. ispred Kapitola, na kojem se okupilo 20.000 ljudi. Već sljedeće godine na Hodu je sudjelovalo 50.000 sudionika, a taj broj je rastao iz godine u godinu, pa je 1998. na Hodu sudjelovalo 225.000 Amerikanaca. Godine 2013. na Hodu za život sudjelovalo je 650.000 ljudi.

Prvi predsjednik SAD – a koji je podržao Hod za život telefonskim obraćanjem bio je Ronald Regan 1987. godine, a tada su ostale upamćene i riječi senatora Jessija Helmsa koji je pobačaj nazvao “Američkim Holokaustom”. Hod za život telefonskom je vezom podržao i predsjednik George W. Bush 2003. godine.

Ove se godine održao 45. Hod za život u Washingtonu, prosvjedna manifestacija u obranu prava djeteta na život, a Donald Trump je postao prvi predsjednik koji se brojnim sudionicima ove manifestacije oglasio putem videopoziva. Prošle je godine potpredsjednik Mike Pence na njemu i sudjelovao.