Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NSK) u Zagrebu prosječno dnevno posjeti između 1000 i 2000 ljudi, a svakodnevno raste posjeta njihovom portalu i digitalnoj knjižnici, te raste broj obrađenih i objavljenih digitalnih preslika, rekla je danas glavna ravnateljica NSK Dunja Seiter-Šverko prigodom 407. obljetnice NSK u Zagrebu.
U odnosu na 2012. NSK su smanjeni prihodi koje je dobivala iz državnog proračuna za 42,12%, kazala je ravnateljica ističući kako je NSK samostalno ostvarila 1,3 milijuna kuna.
Seiter-Šverko osvrnula se na rad knjižnice u protekloj 2013., najviše na ostvarivanje Strateškog plana 2013-2015., u sklopu kojega se radilo na cjelovitosti, zaštićenosti, obrađenosti i dostupnosti knjižničarske zbirke (nacionalne i sveučilišne) u svim materijalnim i digitalnim pojavnostima u planu digitalizacije te na jačanja partnerstva u međunarodnom okruženju.
NSK je dio europskih knjižničarskih tokova digitalizacije i udruživanja, te sudjeluje u mnogobrojim projektima, a u srpnju 2013. bila je predstavljena kao europska knjižnica mjeseca na portalu The European Libary, rekla je Seiter-Šverko.
Kao izazove u 2014. ravnateljica NSK je istaknula provedbu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te rad na dostavi disertacija, završnih i diplomskih radova, čime bi se potaknula znanstvena čestitost. Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu ravnateljica Seiter-Šverko je istaknula kao “važan čimbenik zaštite i promicanja znanja, te kao “treći prostor društva”, koji promiče društvenu koheziju”.
Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jedne od najstarijih nacionalnih knjižnica u svijetu, obilježava se 21. veljače u spomen na 22. veljače 1483., kada je tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora, prva hrvatska tiskana knjiga. Misal po zakonu rimskog dvora je istovremeno i svjedočanstvo hrvatske starine i kulturnog bogatstva, jednako kao što NSK čuva građu stariju od nje same i svjedoči o dubokim korijenima naroda, time je njihovo obilježavanje povezano.
Izložba u NSK “Jeste li znali?” Iz almanaha hrvatske kulture istovremeno promovira NSK kao središnju hrvatsku informacijsku instituciju i kao podsjetnik na bogatstvo hrvatske kulturne baštine. Priča, koje posjetitelji mogu vidjeti na ovoj izložbi, moramo se “neprestano podsjećati, kako bi iz njih crpili samosvijest, pouku i optimizam za budućnost”, kažu iz NSK, te nas upućuju na rad i djela Kašića, Klovića, Marulića, Krleže, Lisinskog, Boškovića, Bučana i drugih.
“Neprocjenjivu vrijednost, glavne referentne pozicije NSK”, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, u pismu koje je uputio okupljenima, kao pokrovitelj događaja. “Želja za stjecanjem znanja, glavna je pokretačka snaga ove zemlje, zemlje znanja, a ta želja ju je oduvijek gurala naprijed”, naglasio je Leko.
Nagradom NSK, koja je dodijeljena je Iliji Pejiću iz Narodne knjižnice Petar Preradović u Bjelovaru, iskazana mu je zahvala za brigu o hrvatskom knjižničarstvu. Ovaj knjižničar prilikom preuzimanja nagrade istaknuo je “veliku društvenu ulogu knjižnica uz pogodnosti i znanja koje knjižničari moraju iskoristiti za dignitet hrvatskog jezika.”
