Documenta Pejakovića nazvala ‘stručnim i hrabrim’: Jasenovac treba osloboditi politizacije i pokušaja cenzuriranja

documenta
Foto: fah

Nastavlja se polemika o razlozima ostavke ravnatelja Javne ustanove Spomen-područja (JUSP) Jasenovac Ive Pejakovića. O slučaju su se već oglasili brojni povjesničari, profesori, mediji i političari. Nakon što je povjesničar Vladimir Geiger na novoosnovanoj platformi za provjeru činjenica, tkz. fact-checking, „CroFacti“ opovrgnuo tvrdnje koje se nalaze na stranicama JUSP-a Jasenovac, predsjednica Upravnog odbora Matea Brstilo Rešetar od ravnatelja je zatražila očitovanje. Umjesto objašnjenja netočnosti vezanih za sastanak predstavnika Trećeg Reicha i vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH) od 4. lipnja 1941. u Zagrebu, ravnatelj je odlučio dati ostavku. Prvi izvještaj o tome prenijele su „Novosti“, tjednik i portal Srpskog narodnog vijeća (SNV) čiji je predsjednik Milorad Pupovac, a sada se o svemu oglasila i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prof. Marušić: Vrijeme je da se objavi istina o jasenovačkom logoru
Documenta opet u fokusu zbog povučenog udžbenika: Tko financira ovu organizaciju i koliki su im prihodi?

Documenta: „Pritisci na JUSP Jasenovac tjeraju one s integritetom na put bez povratka“

Civilna udruga Documenta Pjekovićev mandat na čelu JUSP-a Jasenovac okarakterizirala je „stručnim“ i „hrabrim“. Već u prvoj rečenici u priopćenju pod naslovom „Pritisci na JUSP Jasenovac tjeraju one s integritetom na put bez povratka“ Documenta kaže kako ju je ostavka ravnatelja „neugodno iznenadila“. Autor priopćenja iz Documente nije poznat, odnosno tekst je potpisan u ime udruge. Documenta prihvaća postojanje netočnih i nepreciznih informacija, ali smatra da se na taj problem nije ukazalo „kolegijalno“. Izostala je i podrška predsjednice Upravnog vijeća, smatra udruga. Prema Documenti, meritum priče je višegodišnji pritisak i pokušaj nametanja interpretacija prošlosti s kojima se ne slažu kustosi muzeja.

Na stranicama Jasenovca objavljene netočne informacije: Ravnatelj podnio ostavku

Savjet JUSP-a Jasenovac nije zadovoljan tekstom napisanim na pločama ispred muzeja

Nadalje, Documenta se dobrim dijelom osvrće i na tekst koji je napisan na pločama ispred ulaza u prostor Spomen-područja. Savjet JUSP-a Jasenovac i ravnatelj Pejaković nikada nisu odobrili tekst, napominje Documenta. Razlog tome je što se izričito ne spominju Holokaust i genocid nad Srbima i Romima. Ovdje treba naglasiti da je predsjednik Savjeta JUSP-a Jasenovac predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin. Documenta i Savjet traže da Ministarstvo kulture i medija objavi imena recenzenata aktualnog teksta ploča ispred Spomen-područja.

Objavljena knjiga Jasenovački popis – Lažne žrtve Banića i Koića

Udruga Documenta predlaže „razmatranje drugačijeg načina upravljanja institucijom“

Uz zahtjev da kustosi i ravnatelj Spomen-područja pripreme novi tekst ploča „u skladu s profesionalnim standardima“, Documenta od Ministarstva traži i da zaštiti djelatnike muzeja i pruži im punu podršku u njihovom radu. Treba razmotriti drugačiji model imenovanja Upravnog vijeća, smatra Documenta. Također, na kraju priopćenja Documenta izražava stav da Spomen-područje treba osloboditi „tereta politizacije i pokušaja cenzuriranja“. Stavovi civilne udruge Documente vrlo su bliski onima SNV-a i portala „Novosti“. Upravo te organizacije Jasenovac sustavno politiziraju, a svaki pokušaj revizije odbacuju i cenzuriraju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je „Documenta“ i tko ju je osnovao?

Civilna udruga „Documenta“ hrvatskoj javnosti poznata je po svom aktivističkom djelovanju po pitanju Domovinskog rata i zalaganju za takozvano „suočavanje s prošlošću“. Udrugu su osnovale organizacije civilnog društva bliske političkoj ljevici. Riječ je o sljedećim organizacijama: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava i Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava. Voditeljica Documente je Vesna Teršelič, a od istaknutijih članova Upravnog odbora ističe se povjesničar Hrvoje Klasić. Dio udruga osnivateljica Documente ujedno su i jezgra stranke Možemo koja je na vlasti u Zagrebu. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata pod ravnateljstvom Ante Nazora često ulazi u polemike s ovom civilnom udrugom. Uglavnom je riječ o tumačenju karaktera i povijesnih činjenica o Domovinskom ratu.

„Revizionistički i negacionistički duhovi“ razlog su Pejakovićeve ostavke, tvrde „Novosti“

Podsjetimo, uskoro bivši ravnatelj Pejaković kao povod ostavci naveo je Geigerov članak objavljen na „CroFacti“, a kojeg je prenio i „Večernji list“. Rekao je kako je politička situacija u Hrvatskoj i svijetu sve zahtjevnija. Dodao je i kako ne želi sudjelovati u „tim raspravama“, te je „došlo takvo vrijeme“ u kojem se odlučio za ostavku. Novinar „Novosti“ Tihomir Ponoš zaključio je kako su stvarni razlozi Pejakovićeve ostavke „nabujali revizionistički i negacionistički duhovi“.

Šarić: Ostavka ravnatelja otvara pitanje smije li se uopće istraživati Jasenovac?

Cijeli slučaj profesor Ivo Goldstein s Filozofskog fakulteta u Zagrebu nazvao je „svinjarijom“. Glasnogovornik SNV-a i bivši zaposlenik udruge „Documenta – centar za suočavanje s prošlošću“ Eugen Jakovčić na društvenim mrežama nije skrivao svoje nezadovoljstvo. Također, nije pokazao ni preveliko oduševljenje zbog postojanja „CroFacte“. U jednom od komentara na Facebooku Jakovčić je iznio tvrdnju kako u Hrvatskoj „cijeli timovi revizionista kopaju po arhivima, plaćeni od hrvatske države, kako bi izvukli neki detalj s jednim jedinim ciljem da opovrgnu neosporne činjenice o genocidu NDH nad Srbima, Romima i holokaust nad Židovima“. Na istom tragu je i njegov bivši poslodavac – udruga Documenta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.