Udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću prije nekoliko dana uputila je otvoreno pismo povodom povlačenja udžbenika “Zašto je povijest važna” te od Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražila da preispita svoju odluku. Tako su stali na stranu onih kojima nisu problematične faktografske greške koje se navode u udžbeniku, nego isključivo njegovo povlačenje. U nastavku donosimo što je Documenta, kako je povezana s udžbenikom i kako se financira?
U svom otvorenom pismu iz Documente tvrde da je povlačenje udžbenika povijesti, koji je pun faktografskih pogrešaka, “faktična zabrana udžbenika”.
Navode kako povlačenje udžbenika bez mogućnosti “ispravka nije u skladu s temeljnim ustavnim demokratskim načelima” kao i da “propisivanje samo jedne jedine ‘istine’ obeshrabruje razvoj kritičkog mišljenja, vještina rasprave i dijaloga i kosi se s pravom mladih na demokratsko obrazovanje”.
Ističu kako je povijest opasna “jer u rukama nacionalistički (ideološki, vjerski…) ostrašćenih povjesničara postaje propagandno-huškačka djelatnost koja isključuje kritičan pristup i propisuje mitove, perpetuira netrpeljivost i stvara plodno tlo za buduće sukobe”. S druge strane, minimiziraju pogreške koje su autori Miljenko Hajdarović, Nikica Torbica i Vedran Ristić napravili u udžbeniku i tvrde da se one “mogu naći u svakom udžbeniku”.
Možda će vas zanimati
Dossier(1/4): Razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu oko povučenog udžbenika povijesti
Većina aktera oko trojice autora povučenog udžbenika izdavača Profil Klett povezana je već godinama. Oni koji kritiziraju povlačenje udžbenika, nisu neovisni i nepristrani kako se predstavljaju.
>Rasprava o povučenom udžbeniku povijesti ne jenjava: Oglasio se i Luka Mišetić
No, zauzimanje stava “za” povučeni udžbenik bez kritičkog osvrtanja na činjenične pogreške možda i ne treba čuditi.
Treba tako spomenuti da se u udžbeniku kao izvor navodi „izvještaj o VRA Oluja“ Eugena Jakovčića, inače bivšeg predstavnika Documente i sadašnjeg glasnogovornika Srpskog narodnog vijeća. Osim toga, i sam Hajdarović povezan je s Documentom, a nerijetko je bio i gost na njihovim seminarima i okruglim stolovima. Uz to, Hajdarović je recenzent priručnika “Kako kreativno pristupiti nastavi povijesti” autora Gorana Đurđevića. Izdavač priručnika je Documenta, a u nastavku donosimo neke detalje o njoj.
Možda će vas zanimati
Dossier (2/4): Kako je nekompetentni Torbica postao autor udžbenika o povijesti 20. stoljeća?
Dossier: otkrivamo vezu između kritičara povlačenja udžbenika – Inicijative mladih za ljudska prava i autora udžbenika Nikice Torbice.
Što je Documenta?
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću nastala je s ciljem poticanja suočavanja s prošlošću i ustanovljenja “činjenične istine o ratu”. Cilj joj je također, navodi se, promicati javne diskusije s razine prijepora o činjenicama (broj poginulih i slično) prema dijalogu o interpretacijama. Ključni razlog osnivanja je “iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava”, piše na web stranici Documente. Kao osobe ovlaštene za zastupanje navode se Pero Jurišin i Vesna Teršelič.
Osnovali su je Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava te Hrvatski helsinški odbor. Documenta je danas, uz mnoge druge ljevičarske udruge, i članica Antifašističke lige.
Možda će vas zanimati
Dossier (3/4): Kako je Hrvatska udruga nastavnika povijesti povezana s manipulacijama u povučenom udžbeniku?
Današnji nastavak Dossiera odgovara na pitanje čime se Hrvatska udruga nastavnika (HUNP) povijesti bavi
Financije – od ministarstva do Sorosa
O financijama Documente brinu mnogi “donatori”. Među njima su tako razne inozemne vlade i međunarodna udruženja, kao i razni ured Vlade RH. Neki od njih su: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Švicarske Konfederacije; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, veleposlanstva Finske, Kanade, Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske, SAD-a u Republici Hrvatskoj, Ured za ljudska prava Vlade RH, Ured za udruge Vlade RH, Grad Zagreb, Europska Unija, zaklade Charles Stewart Mott, Friedrich Ebert, Heinrich Boell, Robert Bosch… Među donatorima je i Institut otvoreno društvo Georgea Sorosa.
Možda će vas zanimati
Dossier (4/4): Hajdarovićeva samoviktimizacija i neodgovorena pitanja
u nekoliko nastavaka tijekom ovoga tjedna razotkrili smo detalje o profesionalnim kompetencijama i angažmanima autora udžbenika i njegovih recenzenata
Možda će vas zanimati
Tko su ljudi koje Grad Zagreb planira maknuti iz imena ulica na inicijativu Documente?
Zagreb želi preimenovati ulice nazvane po sljedećim osobama: Vladimiru Arku, don Filipu Lukasu i sarajevskom nadbiskupu Ivanu Šariću.
Udruga je tako u 2022. godini ostvarila 2.760.041,00 kn prihoda. Od toga, 2.617.533,00 od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, a 130.285,00 od institucija i tijela EU-a. Od donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobili su 8.000,00 kn.
Od pružanja usluga zaradili su 1.506,00 kn. Nešto manja cifra bila je godinu ranije, 2021. kada su im prihodi iznosili 2.329.568,00. Tada su također najveći dio novca dobili od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija – 2.204.053,00 i od donacija za EU projekte – 62.825,00.
>18 udruga izjednačilo Tuđmana i ratnog zločinca Mladića u pismu Milanoviću
>Što je sporno u Zakonu o civilnim stradalnicima rata i koje je Plenković ustupke ovaj put dao?
Kada govorimo o Documenti i njenom djelovanju svakako treba spomenuti njihovu inicijativu preimenovanje ulica u Zagrebu koje su nazvane po utjecajnim Hrvatima koji su živjeli u vrijeme NDH. Zajedno sa SNV-om, Documenta je imala kampanju “Pravda za žrtve” uoči donošenja Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. U svojim istupima često pokušavaju okaljati VRO Oluju ističući “zločine hrvatske vojske”, a nisu podržali ni oslobađajuću presudi generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
>Prijepori oko Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata – SNV i Documenta u kampanji
