Okruglim stolom na temu “Katolički vjeronauk u suvremenim društvenim okolnostima i njegovo mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske” završen je prijepodnevni radni dio programa simpozija koji se u organizaciji Nacionalnoga katehetskoga ureda HBK održava 14. listopada u Nadbiskupijskomu pastoralnom institutu u Zagrebu, javlja Ika.
U okruglom stolu sudjelovali su dr. Neven Budak s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, zatim vršitelj dužnosti dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči Matulić i glavni urednik Hrvatskoga katoličkoga radija dr. Anto Mikić. U uvodu u okrugli stol pročelnik NKU HBK dr. Ivica Pažin je istaknuo da je potrebno preispitivati sve stavove i promišljanja o odgojno-obrazovnom sustavu i doprinosu vjeronauka tom sustavu. Otvorenost sudionika uključenih u odgojno-obrazovni sustav i njegovo preispitivanje poziv je i Crkve koja ne pozna govor isključivosti u promišljanju o navedenim stvarnostima, poručio je dr. Pažin.
U osvrtu na odgojnu i obrazovnu zadaću u hrvatskome školstvu dr. Budak je ukazao na kurikularnu reformu i Strategiju odgoja i obrazovanja. Ustvrdio je da obrazovanje ima za cilj steći znanja prema vlastitim interesima te pripremiti pojedinca za uključivanje u tržište rada. Odgoj je nužna komponenta svakoga obrazovnoga sustava. Učenicima treba kroz odgojno-obrazovni sustav nuditi odgojne vrijednosti koje su univerzalne, poručio je dr. Budak. Primijetio je kako je u dosadašnjemu obrazovnom sustavu težište bilo na usvajanju faktografije i mogućnostima učenika da reflektiraju usvojeno.
Zato je potrebno nastaviti provedbu Strategije odgoja i obrazovanja te kurikularnu reformu.
Vršitelj dužnosti dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Matulić je na početku ustvrdio kako u središtu svake odgojno-obrazovne reforme treba biti čovjek. Primijetio je kako se u svakodnevnom žargonu na svim razinama ustalio izraz “tehnološki višak” kojim se počelo kategorizirati čovjeka. Mlade smo pozvani opremiti sposobnostima, znanjima, vještinama, kompetencijama da oni mogu odgovoriti na te izazove. Ako to ne učinimo mladi će se vratiti onima koji su odgovorni u odgojno-obrazovnom sustavu, ustvrdio je dr. Matulić. Upozorio je kako je dostojanstvo temelj na koji treba počivati odgojno-obrazovni sustav. To je dostojanstvo učenika, studenta, nastavnika i profesora. To je dostojanstvo polazište svake reforme i ono mora isključivati svaku instrumentalizaciju. Iz pristupa svakomu odgojno-obrazovnom sustavu treba isključiti manipulaciju, diskriminaciju i ideologizaciju. Potrebno je u izradi Strategije odgoja i obrazovanja i reforme sustava isključiti svaku povredu dostojanstva toga čovjeka, naglasio je prof. Matulić. Ukazao je, nadalje, i na važnost ostvarivanja jednakosti koja se također treba temeljiti na dostojanstvu svakoga čovjeka. Mlade treba najprije naučiti kritički učiti. K tome, potrebna je i samokritičnost. Bez samokritičnosti kritičnost je ustvari jednostrano zanovijetanje. Potrebno je ljudsku osobu cjelovito zahvatiti, zaključio je dr. Matulić.
Urednik Hrvatskoga katoličkoga radija dr. Mikić osvrnuo se na govor o vjeronauku kroz njegov javni diskurs u medijima, posebno na internetskim portalima. Ustvrdio je kako je vjeronauk kolateralna žrtva više drugih različitih tema u hrvatskoj javnosti. Žrtvom postaju i sudionici toga procesa, a to su vjeroučitelji i vjeroučenici, jer i do njih dolaze ti medijski naslovi, primijetio je dr. Mikić. U tom kontekstu osvrnuo se na argumente koji se iznose u javnim raspravama o statusu vjeronauka u školi. Posebno je istaknuo da je snažno prisutan argument odvojenosti Crkve od države, te mišljenje da vjeronauk narušava laičnost države. Isto tako, prevladava mišljenje da vjeronauk nema što raditi u školskom sustavu ako je vjera privatna stvar. Izrazio je uvjerenje da neki sudionici nisu usvojili neke temeljne demokratske pojmove, među kojima i pojam vjerskih sloboda. Treba naučiti živjeti s različitostima. Treba i u stavovima ateista i onih koji nisu skloni školskom vjeronauku tražiti ono što je zajedničko te u tim segmentima pronaći zajedničke vrijednosti, poručio je novinar Mikić.
Govoreći o ulozi i značenju vjeronauka u školskom sustavu, dr. Budak je podsjetio da je izgradnja cjelovite osobnosti u središtu odgoja i obrazovanja. U raspravama o vjerskom odgoju treba se voditi dijalogom, a ne suprotstavljenošću. Živimo u društvu koje je u velikoj većini katoličko, i to ne po stvarnoj religioznosti, nego po svojoj tradiciji, rekao je dr. Budak. Istaknuo je kako neprihvaćati praksu većine znači ponekad biti obilježen i različit od većine. Upozorio je kako postoje brojne pritužbe roditelja učenika koji ne pohađaju vjeronauk o tome kako su obilježena i označena u odnosu na učenike koji pohađaju vjeronauk. Ne smijemo dozvoliti da se takvi stvari događaju, istaknuo je, između ostaloga, povjesničar Budak, poručivši kako je potrebno organizirati nastavu vjeronauka na drugačiji način. Na kraju je izrazio mišljenje kako bi konfesionalni vjeronauk umjesto u školi bilo bolje provoditi u župnim zajednicama.
Dr. Matulić ustvrdio je kako zadaća školskoga vjeronauka nije indoktrinacija učenika te da bi vjeronauk u tom slučaju trebao biti izbačen iz škola. Ne radi se o indoktrinaciji, radi se o ljubavi. Mi previše volimo. Mi želimo pomoći mladima. Želimo im pomoći da postanu zrele osobe, da postanu odgovorne osobe te u životu preispituju što je dobro, a što loše, rekao je Matulić, oštro, pritom, odbacujući prigovore o indoktrinaciji djece.
Osvrnuvši se na prigovore roditelja o tome da se učenici koji ne pohađaju vjeronauk osjećaju označenima, odnosno obilježenima u školi u odnosu na djecu koja u većini pohađaju nastavu vjeronauka, pojasnio je kako je to problem sustava koji mora osigurati svoj djeci na temelju istoga principa druge sadržaje u prostorima škole. Radi se o temeljnom pravu na izbor. I ne mogu učenici koji pohađaju vjeronauk staviti u nepovoljan položaj učenike koji ga ne pohađaju. Zato vjeronauk nije izvor diskriminacije, poručio je dr. Matulić, pozvavši sve sudionike da u raspravama ne govore o pretpostavkama, već da upoznaju vjeronauk, vjeroučitelje, ali i Katolički bogoslovni fakultet.
