Otvorena studijska izložba djela Frane Kršinića iz fundusa Moderne galerije

Studijska izložba značajnoga modernog hrvatskog kipara Frane Kršinića iz fundusa Moderne galerije, otvorena je u utorak navečer u Studiju Moderne galerije “Josip Račić”, a priređena je u povodu 120. obljetnice rođenja i 35. godišnjice kiparove smrti.

U odabiru autorice izložbe i kataloga muzejske savjetnice Moderne galerije Tatijane Gareljić javnosti je tako predstavljen dio bogate riznice Kršinićevih djela o kojim skrbi Moderna galerija. Iz fundusa Moderne galerije izloženo je 17, od ukupno 26 Kršinićevih kiparskih djela, i četiri, od ukupno, 14 medaljerskih djela, nastalih u razdoblju od 1924. do 1970.

Izložena rjeđe dostupna Kršinićeva djela kao počast umjetniku

Autorica izložbe napomenula je da su izložena rjeđe dostupna Kršinićeva djela, a time, istaknula je, “odajemo počast umjetniku čiji radovi svojom liričnošću i sintezom oblika nesumnjivo pripadaju svevremenskim i univerzalnim mediteranskim vrijednostima, a to je klasična ljepota koja odiše harmonijom i smirenošću oblika”.

Gareljić je podsjetila kako je akademik i akademski kipar Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli, 24. srpnja 1897. – Zagreb, 1. siječnja 1982.), bio praški student, zagrebački profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Dodala je kako je svojom lirskom dušom Kršinić bio uronjen u rodni kraj, a s umjetničkim i pedagoškim radom ostvarenim u Zagrebu, svoju je suptilnu oblikovnu formu zapečatio umjetničkim djelovanjem više od pola stoljeća u hrvatskoj modernoj umjetnosti.

“Kršinić je na moderan način obnovio staru mediteransku tradiciju rada u kamenu, sjedinjujući visoku zanatsku kulturu oblikovanja s vlastitim neposrednim shvaćanjem suštine stvari u kojemu dominira lirična osjetilnost, lakoća diskretnih pokreta i blagost opće atmosfere djela”, rekla je Gareljić.

Autorica izložbe istaknula je kako je Kršinić vrhunac kreativnosti dostignuo u jedinstvenim ženskim brončanim, kamenim i mramornim figurama i aktovima koji, rekla je, uvijek odišu nekom novom svježinom, ljupkošću i životom.

Rekla je kako su djela intimne naravi poput mramorne skulpture iz 20-tih i 30-tih godina prošloga stoljeća, “Judite” i više varijanti kupačica, prikazi Kršinićevih djevojki raskošne nagosti i tople punine mladenačkih tijela, a toj suptilnoj ljepoti zadržanoga pokreta pridružuju se njegove brončane Dijane, Amazonke i plesačice.

Gareljić je objasnila kako je “majstorska modelacija sanjarski pokrenutih mladih žena uvučenih u svoju intimnu gestu trajno obilježje Kršinićeva bogatog kiparskog stvaralaštva, a takav je i isklesani ženski torzo u pokretu iz 1941., kao i njegova ‘Meditacija’ iz 1965.”.

Usporedno i povremeno Kršinić se ‘vraća’ i socijalnoj tematici

Kako je podsjetila autorica izložbe, usporedno i povremeno, Kršinić se ‘vraća’ i socijalnoj tematici svojih prvih kiparskih djela prikazanih na njegovoj prvoj samostalnoj izložbi u Zagrebu 1921. u Salonu Ulrich. To su djela naglašenijega grafizma i otvorenijih volumena poput, rekla je, izložene dinamične glinene figurine “Žena s vrčem” iz 1926. ili pak sjedeće brončane “Prelje” iz 1939.

Gareljić je dodala kako je Kršinić svoj bogati kiparski opus upotpunio i dobro oblikovanim portretnim djelima kojima se afirmira kao vrstan portretist kao što su djela “Kipar Meštrović” iz 1933., “Kipar” oz 1938. , portret Ante Starčevića iz 1942. i portret Stjepana Radića iz 1970. kada, ocijenila je, “rukopis uspješno prilagođava karakteru portretiranih osoba”.

Izložene su i Kršinićeve sokolske medalje i značke sa simbolikom raskriljenoga sokola iz 1924. i 1934., medalje Sokolskoga sleta u Zagrebu izvedene po njegovoj skulpturskoj kompoziciji otkrivenoj u novom Sokolskom domu u Zagrebu 1933.

“Frano Kršinić bio je sjajan kipar i umjetnik, a u isto vrijeme i čovjek koji je želio dobro svim ljudima. Bio je istinoljubiv i u stalnom traganju za istinskom nepatvorenom ljepotom, iznjedrio je stil prepun čistih i skladnih oblika i svoju centralnu temu žene u različitim varijantama tretirao je neposredno i produhovljeno cijeli svoj život čime je čvrsto zauzeo poziciju u hrvatskom modernom kiparstvu, kao i u nacionalnoj umjetnosti općenito”, rekla je Tatijana Gareljić.

Zaključila je kako je ova izložba, što će biti otvorena do 28. siječnja iduće godine, “prilika da podsjetimo javnost na vrijednost umjetničkoga stvaralaštva Frane Kršinića i njegovu ustrajnost na samosvojnom putu ostvarenja vrednota vječne klasične ljepote”.