Otvoreno 60. Splitsko ljeto

Na Peristilu je večeras otvoreno 60. Splitsko ljeto, koje je počelo premijerom Verdijeve opere “Aida” pod ravnanjem maestra Nikše Bareze i u režiji Dražena Siriščevića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Festival je otvorio gradonačelnik Splita Ivo Baldasar, izaslanik visokog pokorvitelja predsjednika Republike Ive Josipovića, a festivalsku zastavu su podignule operna primadona Biserka Cvejić i baletna umjetnica Anči Mladinić koje su nastupale u “Aidi” na prvom Splitskom ljetu 1954. godine, te redatelj Ante Jelaska.

Baldasar je rekao kako je carski trg Peristil, na kojem su se u vrijeme Dioklecijana održavale priredbe slične Splitskom ljetu, ponovno oživio zahvaljujući upravo Splitskom ljetu.

“Zahvaljujem svima onima koji su utkali sebe u 60 splitskih ljeta”, istaknuo je Baldasar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je u svojem obraćanju istaknula kako je u šest desetljeća postojanja Splitskog ljeta bilo iznimno važno napraviti festival koji će imati svoj prepoznatljivi lokalni ali i regionalni mediteranski identitet i koji se postupno digao “na mjesto nacionalnog festivala”.

“Tih 60 godina raslo je do one točke kada sljedeći korak treba biti – postanimo međunarodni festival ne zato da bismo izgubili ono što je lokalno, nego međunarodni festival znači podići svoje estetske razine”, poručila je ministrica Zlatar Violić te istaknula važnost kulturnog turizma.

“Ako izmaknemo iz ovog grada njegovu kulturnu baštinu, tradiciju, estetske nivoe koji su veći od onih koje sada imamo – ako izmaknemo te ciljeve, neće biti ništa od razvoja grada i (Split) će biti samo jedan od onih gradova na Mediteranu koji nisu uspjeli održati ravnotežu”, kazala je Zlatar Violić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ona je pri tomu spomenula i Ultra Eurpa festival elektronske glazbe koji se drugu godinu za redom održava u Splitu u srpnju u danima uoči Splitskog ljeta.

“Ultra festival i Splitsko ljeto su dva lica ovoga grada koji jesu trenutačno u opreci, ali ne moraju biti”, rekla je Zlatar Violić.

Naslovna uloga u večerašnjoj premijeri “Aide” povjerena je Kristini Kolar, a uz nju su nastupili Kamen Čanev, Ivica Čikeš, Elena Cassian, Carmelo Corrado Caruso, Lucijano Batinić, Ivan Lazar, Vinko Maroević i Špiro Boban te Zbor, Orkestar i Balet splitskog HNK-a i Puhački orkestar iz Imotskoga. Scenograf predstave je Slaven raos, kostimograf Juraj Zigman, koreograf Dinko Bogdanić, oblikovatelj svjetla Zoran Milanović, a zborovođa Nina Cossetto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Opera “Aida” je sa 112 dosadašnjih prikazivanja najizvođenija, najposjećenija i najprepoznatljivija predstava u šezdesetogodišnjoj povijesti Splitskog ljeta. “Aidu” se smatra zaštitnim znakom Splitskog ljeta i do sada je taj festival čak 19 puta otvaran izvedbom te predstave.

Prva “Aida” postavljena je na Peristilu 1954. godine, tom izvedbom ravnao je idejni pokretač Splitskog ljeta maestro Silvio Bombardeli a režirao je Stanko Gašparević.

Tijekom 32 dana trajanja Splitskog ljeta publika će na gradskim pozornicama te pod otvorenim nebom moći vidjeti više od 50 glazbenih i dramskih djela, koncerata i izložaba među kojima i pet premijera.

Uvertira otvaranja 60. Splitskog ljeta bila je otvaranje izložbe argentinskog slikara Antonia Seguia u palači Milesi, a osobno je i nazočio i Seguia za kojeg je rečeno da je jedan od najvećih južnoameričkih živućih umjetnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.