Ovo su najstariji prikazi Gospe na svijetu. Jedan datira iz drugog stoljeća

Ususret najvećem marijanskom blagdanu – Velikoj Gospi, donosimo vam devet najstarijih prikaza Bogorodice. Najstarija datira iz drugog stoljeća što dokazuje da štovanje Blažene Djevice Marije postoji od samih početaka kršćanske zajednice.

Iako je kroz stoljeća različito prikazivana, na slikama je uvijek naglašavana njezina majčinska ljubav i poslušnost Bogu.

1. Crkva Dura-Europos, Sirija, 2. stoljeće

Freska je otkrivena 1920-ih od strane tima arheologa s Yalea u crkvi Dura-Europos u današnjoj Siriji koja se smatra najranijom kršćanskom crkvom za koju trenutno znamo. Drevna umjetnička djela na toj lokaciji datiraju iz 2. i 3. stoljeća, uključujući prikaz žene koja se naginje nad zdencem, što se dugo vremena smatralo prikazom Samarijanke koja razgovara s Isusom pored Jakovljev(Iv 4,1-42). No nedavna teorija koju je predložio Michael Peppard, izvanredni profesor teologije na Sveučilištu Fordham, odbacila je ovo tumačenje, tvrdeći da je slika zapravo prikaz Navještenja, kada je anđeo Gabrijel objavio Mariji da će začeti i roditi Isusa.

Peppard ističe da u pisanim opisima Navještenja koji se nalaze u Marijinim biografijama iz 2. stoljeća, Gabrijel dolazi do nje dok ona zahvaća vodu vrčem, slično kao što prikazuje prikaz u crkvi Dura-Europos. Daljnje proučavanje slike također je otkrilo detalje koji su nevidljivi golim okom, kao što su dvije linije koje dopiru do ženskog torza, a koje sugeriraju prikaz inkarnacije. Na temelju takvih dokaza, slika iz sirijske crkve Dura-Europos može se smatrati prvim portretom Svete Majke ikada, piše portal Aleteia.

2. Madona iz katakombi, Rim, 3. stoljeće

Ova slika naslikana na zidovima Priscilinih katakombi, smještenih ispod rimske ulice Via Salaria u nekadašnjem kamenolomu, prikazuje Mariju dok doji malog Isusa koji joj sjedi u krilu. Umjetničko djelo datira iz 3. stoljeća, kada je kršćanstvo još uvijek bilo ilegalna praksa u carskom Rimu. Rani kršćani sastajali bi se u katakombama kako bi pokapali svoje mrtve i molili se na grobovima mučenika, zbog čega nam umjetnička djela iz ovog doba mogu puno reći o idealima i vrijednostima prvih kršćanskih zajednica. Na ovoj fresci Marija je prikazana dok se brine za Djetešce Krista, simbol njezine brižne naravi.

3. Madona s mudracima, Rim, 3. stoljeće

U Evanđeljima nedostaju opisi izgleda Isusa i Marije, ali obiluju opisima postupaka majke i sina. Jedna od najpopularnijih radnji koja se opisivala tijekom ranih dana kršćanstva bio je dolazak mudraca nakon Isusova rođenja. Ova slika, koja datira iz 3. stoljeća, prikazuje mudrace kako dolaze Isusu koji je u naručju svoje majke Marije. Prikaz se nalazi na sarkofagu koji se danas čuva u Vatikanskim muzejima u Rimu.

4. Zaštitnica rimskog naroda, Rim, 5. stoljeće

Jedna od tradicionalnih bizantskih ikona koja se pojavila tijekom 5. stoljeća, kada je kršćanstvo postalo službena religija Rimskog Carstva, prikazuje Blaženu Majku kao Salus Populi Romani, latinski za ‘zdravlje rimskog naroda’. Ova ikona, naslikana na cedrovoj ploči, prikazuje Mariju s tamnoplavim ogrtačem obrubljenim zlatom preko ljubičaste tunike, tipične haljine moćnih osoba u Rimu iz 5. stoljeća. Ona drži dijete Krista, koje je prikazano s knjigom u lijevoj ruci, vjerojatno Evanđeljem. Za razliku od prikaza sličnih scena iz 3. stoljeća, vidimo Mariju, a ne Isusa, kako gleda izravno u promatrača. Trenutno se čuva u Pavlinskoj kapeli bazilike Svete Marije Velike u Rimu.

5. Bogorodica s djetetom na prijestolju među anđelima i svecima, brdo Sinaj, 6. stoljeće

Samostan Svete Katarine sagrađen je u drugoj polovici 6. stoljeća u blizini planine Sinaj i trenutno je najstariji stalno naseljeni samostan na svijetu. Među impresivnom zbirkom starih rukopisa i umjetničkih djela nalazi se slika Marije i Djeteta Krista okružena svetim Teodorom iz Amaseje, svetim Jurjem i dva anđela. Na ovom prikazu Marija sjedi na prijestolju, simbolu moći, a dva anđela gledaju u božansku glavu koja kao da se proteže s neba točno na vrhu njezine glave. Ikona je izrađena tehnikom enkaustike – korištenjem biljnih pigmenata koji se spaljuju vrućim voskom i šire po drvenim površinama – tipičnom za izradu ikona u 6. stoljeću.

6. Rođenje, samostan Svete Katarine, brdo Sinaj, 6. stoljeće

Također pronađena u samostanu svete Katarine, ova enkaustična ikona Rođenja prikazuje Mariju uz Djetešce Isusa, koje leži u središtu kompozicije uz vola i magarca. Mudraci dolaze s desne strane, dok anđeli i zvijezda lebde iznad. Ispod središnje scene nalaze se vinjete s prikazom anđeoske opomene Josipu (lijevo) i rodiljama koje kupaju Djetešce Krista.

7. Agiosoritissa (Majka Božja), Carigrad, 7. stoljeće

Ikona ‘Panaghia Agiosoritissa’, također poznata kao ‘Marija odvjetnica’ jedna je od rijetkih ikona koja ne prikazuje Mariju kao majku. Ovdje je Djevica Majka predstavljena kao ‘posrednica’ između ljudi i Boga koja oli za zagovor. Ova ikona, koja se trenutno čuva u crkvi Santa Maria del Rosario, Monte Mario, Rim, nastala je u Carigradu tijekom 7. stoljeća.

8. Naslovnica primjerka Evanđelja, Njemačka, 8./9.st

Prije izuma tiskarskog stroja (1439.), sveti spisi su se reproducirali ručno pomoću papirusa, voska i pergamenta i pokrivali drvenim ili metalnim koricama. Ove korice od bjelokosti primjerka Codex Aureus iz Lorscha, iluminiranog evanđelja stvorenog u opatiji Lorsch u Njemačkoj, između 778. i 820. godine, prikazuje Djevicu Mariju na prijestolju koja gleda ravno u promatrača dok u krilu drži dijete Krista. Trenutno se čuva u Vatikanskoj knjižnici u Rimu.

9. Ikona Bogorodica s djetetom, 9. stoljeće

Ova ikona, koja prikazuje Mariju i Dijete dok oboje gledaju u promatrača, nastala je tijekom 9. stoljeća u Tsilkaniju u Gruziji. Stoljećima je bila štovana od vjernika Gruziji privlačeći mnoge hodočasnike. Danas je dio stalne zbirke Muzeja umjetnosti Gruzije u glavnom gradu Tbilisiju.

Najstariji prikaz Gospe u Hrvata

Dodajmo da je najstariji nađeni prikaz Gospe u Hrvatskoj onaj iz druge polovice 11. stoljeća pronađen u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta, 14. svibnja 1892. godine.

Na ravnoj plohi nalazi se Pralik Gospe, koja drži ruke na prsima s okrenutim dlanovima prema van. Oko glave je aureola. Preko ramena prebačen je plašt. Urezan je križ iznad glave i iznad čela. Pralik Gospe nalazi se unutar trokutastog zabata, koji se sastoji od nekoliko kamenih ulomaka. Na rubu zabata su stilizirane kuke, a ispod njih stilizirane palmete. Ispod Pralika Gospe je luk na kojem je latinski natpis: ‘SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO’ (hrv. Zdravo Kraljice, zdravo Djevice).