Papa Franjo poručio da se ‘pravi mir može postići samo ako su nerođena djeca zaštićena’

Foto: Vatican News, Getty Images, montaža Narod.hr

Papa Franjo primio je u ponedjeljak 9. siječnja u audijenciju Diplomatski zbor pri Svetoj Stolici. Tom je prilikom još jednom osudio pobačaj, inzistirajući na tome da se pravi mir može postići samo ako su nerođena djeca zaštićena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rat u Ukrajini te smrt i razaranje koje ostavlja iza sebe, s ljudima koji ne umiru samo od bombā, nego od gladi i hladnoće. Političke napetosti u Brazilu, ali i u Peruu i Haitiju, nasilje između Izraelaca i Palestinaca, smrtna kazna u Iranu te isključivanje ženā iz sustava obrazovanja u Afganistanu, tragedije mučeničke Sirije i Jemena sa stanovništvom desetkovanim minama, terorizam u Africi, sukobi u južnom Kavkazu, društvena, gospodarska i politička kriza Libanona, te tragedija migracija koja je od Mediterana učinila groblje bile su teme govora Svetoga Oca.

„Ne“ pobačaju

“Mir zahtijeva prije svega obranu života, dobra koje je danas ugroženo ne samo sukobima, glađu i bolestima, nego prečesto čak i u majčinoj utrobi, kroz promicanje navodnog ‘prava na pobačaj’,” rekao je papa tijekom svog godišnjeg obraćanja diplomatima akreditiranim pri Svetoj Stolici.

“Nitko, međutim, ne može polagati pravo na život drugog ljudskog bića, osobito onog koje je nemoćno i stoga potpuno bespomoćno”, nastavio je govoreći o nerođenima.

„Iz tog razloga apeliram na savjest muškaraca i žena dobre volje, osobito onih koji imaju političke odgovornosti, da teže zaštiti prava onih koji su najslabiji i da se bore protiv kulture odbacivanja koja također, tragično, pogađa bolesne, invalide i starije osobe”, rekao je papa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Države imaju primarnu odgovornost osigurati građanima pomoć u svakoj fazi ljudskog života, sve do prirodne smrti, i to na način da se svaki osjeća praćeno i zbrinuto, čak i u najdelikatnijim trenucima svog života ”, ustvrdio je, prenosi Breitbart.

U temelju je toga, prema Papinim riječima, „strah“ od života, isti onaj koji potiče strah u zasnivanju obitelji i rađanju djece. Strahovi pronalaze uporište u neznanju i predrasudama da bi se lako pretvorili u sukobe.

> Direktorica britanskog Hoda za život uhićena jer je stajala nasuprot klinike za pobačaj i možda potiho molila

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Papa će beatificirati poljsku obitelj sa sedmero djece, među njima i nerođeno dijete

Treći svjetski rat

U govoru Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, koji je kao uvijek primio radi čestitanja na početku godine, papa Franjo se osvrnuo na sukobe i napetosti koji su danas zabilježeni na pet kontinenata. Iz svega je proizišla slika „trećega svjetskog rata“, ali ne više u dijelovima nego globalnoga, u kojemu se – kako je rekao – sukobi izravno odnose na samo neka područja planeta, ali zapravo uključuju sve.

Slabljenje demokracije

S obzirom na taj scenarij, Papa traži da zajedno gradimo mir i osnažimo demokraciju koja, zbog sve većih političkih i društvenih polarizacija, slabi u više zemalja, zajedno s mogućnostima slobode koje ona omogućuje, unatoč svim granicama ljudskoga sustava. Peru, Haiti, a u posljednjim satima i Brazil, kao što se vidjelo iz napada na institucionalna mjesta u nedjelju 8. siječnja, primjeri su velikih napetosti i oblika nasilja koje donose takve polarizacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Uvijek je potrebno prevladati jednostranu logiku i zauzeti se na izgradnji općega dobra“, kazao je papa Franjo.

Sporazum s Kinom

Papa je svoje razmišljanje, odnosno – kako ga je sâm nazvao – zaziv mira u svijetu koji gleda kako se povećavaju podjele i ratovi, započeo izražavajući zahvalnost veleposlanicima za poruke sućuti povodom preminuća Benedikta XVI., te spominjući produženje Privremenoga sporazuma o imenovanju biskupâ između Kine i Svete Stolice.

„Nadam se da se taj odnos suradnje može razviti u korist života Katoličke Crkve i dobra kineskoga naroda“, rekao je.

„Pod nuklearnom prijetnjom svi smo gubitnici“

Sveti Otac je potom spomenuo encikliku Pacem in terris, koja navršava 60 godina, a koju je Ivan XXIII. napisao dok je vladala opasnost od nuklearnoga rata zbog Kubanske raketne krize. Čovječanstvo je bilo korak od vlastitoga uništenja, koje bi se dogodilo da se nije uspjelo postići da prevlada dijalog, rekao je Papa. „Nažalost, i danas se potiče nuklearna prijetnja, bacajući svijet u strah i tjeskobu“, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ponovno je stoga kazao da je posjedovanje atomskoga oružja nemoralno, jer, kako je istaknuo papa Ivan XXIII., nije isključeno da neki nepredvidivi i nekontrolirani čin izazove iskru koja bi pokrenula ratni aparat.

„Pod prijetnjom nuklearnoga oružja svi smo uvijek gubitnici!“, naglasio je Sveti Otac.

S tog stajališta, očitovao je posebnu zabrinutost zbog zastoja u pregovorima o Iranskom nuklearnom sporazumu te izrazio nadu u trenutno rješenje za sigurniju budućnost.

Neka se prekine rat u Ukrajini

Govoreći potom o Ukrajini, Papa je osudio napade na civilne infrastrukture, zbog kojih ljudi gube život, i to ne samo zbog bombi i nasilja, nego i zbog gladi i hladnoće.

„Ne mogu danas ne uputiti ponovno apel za trenutni prekid tog besmislenog sukoba, čije posljedice pogađaju čitave regije, čak i izvan Europe, zbog utjecaja koji ima na energetskom području i na području proizvodnje hrane, posebno u Africi i na Bliskom istoku“, kazao je.

Ukinuti smrtnu kaznu u Iranu

Papa nije zaboravio ni druga poprišta napetosti. Među njima je prije svega spomenuo Iran, u kojemu se i dalje primjenjuje smrtna kazna, i to nakon prosvjeda koji pozivaju na veće dostojanstvo ženā.

„Smrtna se kazna ne može iskorištavati za navodnu državnu pravednost, jer ona nije sredstvo odvraćanja, a ni ne ostvaruje pravdu za žrtve, nego samo potiče žeđ za osvetom. Stoga apeliram da se smrtna kazna, koja je uvijek nedopustiva jer ugrožava nepovredivost i dostojanstvo osobe, ukine u zakonodavstvu svih država svijeta. Ne smijemo zaboraviti da se sve do posljednjega trenutka čovjek može obratiti i promijeniti“, rekao je papa Franjo.

Rješenje s dvije države

Osvrćući se na stanje u Siriji, zemlji izmučenoj siromaštvom i sankcijama, Sveti Otac je istaknuo da obnova te zemlje treba proći kroz potrebne reforme, uključujući i ustavne. Upozorio je i na porast nasilja između Palestinaca i Izraelaca, koje uzrokuje žrtve i potpuno međusobno nepovjerenje. Papa Franjo stoga traži da se zajamči i poštuje status quo Jeruzalema, te istodobno, ponovno iznoseći stajalište koje je Sveta Stolica već očitovala, izrazio jasnu želju: „Neka vlasti Države Izrael i one Države Palestine ponovno pronađu hrabrost i odlučnost za izravan dijalog kako bi provele rješenje s dvjema državama u svim njihovim vidicima, u skladu s međunarodnim pravom i svim relevantnim rezolucijama Ujedinjenih naroda.“

Drame Afrike, Kavkaza i Bliskog istoka

Papa je spomenuo stanje u Demokratskoj Republici Kongo, u koju će otputovati krajem mjeseca kao „hodočasnik mira“ i za koju se nada da će prestati nasilje na istoku zemlje. Isto se tako Sveti Otac sjedinjuje u želji za mirom s narodom Južnoga Sudana, te potiče na poštovanje prekida vatre u južnom Kavkazu, tražeći da se oslobode vojni i civilni zatvorenici. Što se pak tiče Jemena, papa Franjo osuđuje smrt civila zbog mina, unatoč primirju, dok u odnosu na Etiopiju potiče na jačanje zauzimanja međunarodne zajednice u rješavanju humanitarne krize.

Zabrinutost je očitovao i zbog tragedija koje proživljavaju stanovnici Burkine Faso, Malija i Nigerije, te nadu da će se tranzicijski procesi koji su u tijeku u Sudanu, Maliju, Čadu, Gvineji i Burkini Faso, ostvariti u poštovanju opravdanih težnji stanovništva. Apel međunarodnoj zajednici uputio je i u odnosu na Mjanmar, koji – podsjetio je – već dvije godine proživljava nasilje, žalost i smrt, te na Korejski poluotok, za koji je poželio da se izgradi toliko željeni mir i prosperitet.

Potpuno razoružanje

U svim se sukobima ističu smrtonosne posljedice kontinuiranoga pribjegavanja proizvodnji novoga i sve sofisticiranijega naoružanja, koje se katkada opravdava činjenicom da ako je mir danas moguć, to može biti samo mir utemeljen na ravnoteži snaga, primijetio je Papa. Istaknuo je kako valja iskorijeniti tu logiku i nastaviti ići putem potpunoga razoružanja, „jer mir nije moguć tamo gdje se šire sredstva smrti“.

Poštovanje žena

Za uspostavljanje mira potrebno je iznova krenuti od istine, pravednosti, slobode i solidarnosti. Prije svega valja poštovati ljudsku osobu, s njezinim pravom na postojanje i fizički integritet, istaknuo je Sveti Otac. Svoje je misli pritom posebno upravio ženama koje se i danas, u brojnim zemljama, smatra građanima drugoga reda ili su podvrgnute nasilju i zlostavljanju, te im se uskraćuje mogućnost obrazovanja, rada, izražavanja svojih talenata, pristup zdravstvenoj zaštiti, pa čak i hrana.

„Žene mogu dati svoj nezamjenjiv prinos društvenom životu i biti prve saveznice mira“, rekao je.

Obrazovanje – lijek protiv straha

Papa Franjo kazao je kako je obrazovanje lijek za strah.

„Neprihvatljivo je da dio stanovništva može biti isključen iz obrazovanja, kao što se događa afganistanskim ženama“, rekao je.

Sveti Otac je stoga uputio snažan apel državama, da imaju hrabrosti te preokrenu nepriličan i asimetričan odnos između javne potrošnje rezervirane za obrazovanje i sredstava namijenjenih naoružanju.

Vjerska sloboda

Potaknuo je i na opće priznavanje vjerske slobode, jer – kako je rekao – zabrinjavajuće je da postoje ljudi koje se progoni samo zato što javno ispovijedaju svoju vjeru. To se događa i u zemljama u kojima kršćani nisu manjina.

„Vjerska sloboda, koja se ne može svesti samo na slobodu bogoslužja, jedan je od minimalnih rekvizita potrebnih za dostojanstven život, a vlade su dužne štititi ju te jamčiti svakoj osobi, u skladu s općim dobrom, mogućnost djelovanja u skladu s vlastitom savješću također na području javnoga života i u obavljanju vlastite profesije“, kazao je papa Franjo.

„Vjera je, naime, prava prilika za dijalog i susret među različitim narodima i kulturama“, istaknuo je podsjećajući na Dokument o ljudskom bratstvu potpisan 2019. godine u Abu Dhabiju.

Ideološke kolonizacije i jednoumlje

„Zajedno možemo učiniti mnogo dobra“, napomenuo je Sveti Otac. Primijetio je kako se, međutim, u posljednje vrijeme pojavljuju sve veće polarizacije i pokušaji nametanja jedne misli, što onemogućuje dijalog i marginalizira one koji misle drugačije. To stvara opasnost od skretanja koje sve više poprima lice ideološkoga totalitarizma koje – kako je rekao – „promiče netoleranciju prema onima koji ne pristaju na navodna stajališta ‘napretka’, koja zapravo, čini se, vode do općega nazadovanja čovječanstva, uz povredu slobode misli i savjesti“. To je ono što je papa Franjo u prošlosti nazvao oblicima ideološke kolonizacije. U vezi s time spomenuo je i drame domorodačkih naroda, koje je mogao rukom dotaknuti tijekom putovanja u Kanadu, u srpnju prošle godine.

Zajednička solidarnost

Na kraju, Papa je potaknuo na zajedničku solidarnost jer, „kao što nas je naučila pandemija, nitko se ne može sam spasiti. Živimo u svijetu koji je toliko povezan da svačije djelovanje ima posljedice na sve“, kazao je te pritom posebno potaknuo na veće i bolje usmjereno zauzimanje u pitanju migracija.

Vratiti dostojanstvo radu te zauzeti se za zajednički dom

Papa Franjo zatražio je da se vrati dostojanstvo poduzećima i radu, suzbijajući svaki oblik izrabljivanja zbog kojega se na kraju prema radnicima odnosi kao prema robi, te da se svi više zauzmu za zajednički dom, s obzirom na učinke klimatskih promjena koje uzrokuju uništavanje, kao što se dogodilo u Pakistanu, prenosi Vatican News, prenosi IKA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.