Rad na stvaranju hrvatskoga stručnog nazivlja važan je zbog sve veće dominacije engleskoga jezika, istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Velimir Neidhardt, otvarajući u četvrtak okrugli stol “Terminološki izazovi i novi smjerovi znanstvenih istraživanja”.
Okrugli stol održan je u Knjižnici HAZU pod pokroviteljstvom Akademije i u organizaciji Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i Znanstvenoga vijeća za antropologijska istraživanja HAZU, priopćio je HAZU.
Akademik Neidhardt podsjetio je na doprinos što ga je Akademija kroz povijest davala standardizaciji hrvatskoga jezika, istaknuvši posebice izdavanje Akademijina Rječnika u 97 svezaka u razdoblju od 1880. do 1976. godine. Smatra da bi Razred za filološke znanosti HAZU trebao preuzeti ulogu nekadašnjega Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.
Prvo zasjedanje Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta u Hrvatskoj
U sklopu okruglog stola održano je i prvo hrvatsko zasjedanje Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta – stručnoga tijela koja se bavi proučavanjem različitih aspekata nazivlja različitih struka i nazivoslovlja u svim slavenskim zemljama i obuhvaća po nekoliko znanstvenika, stručnjaka za terminologiju iz svake od zemalja.
Terminološka komisija organizira godišnja zasjedanja svake godine u drugoj državi, najčešće pod pokroviteljstvom njezine znanstvene akademije, a uz zasjedanje redovito se organizira i okrugli stol o terminološkoj problematici.
Hrvatsku su na zasjedanju predstavljali znanstvenici IHJJ-a Lana Hudeček, Kristian Lewis i Milica Mihaljević.
Nacionalna terminologija pojedine struke dokaz njezine razvijenosti
Voditelj Znanstvenoga vijeća za antropologijska istraživanja HAZU akademik Pavao Rudan rekao je da je nacionalna terminologija pojedine struke dokaz njezine razvijenosti, a kao primjer spomenuo je rječnik hrvatskog antropološkog nazivlja pod naslovom “Antropološko nazivlje”.
Predsjednica Hrvatskoga slavističkog odbora Bernardina Petrović istaknula je važnost sagledavanja hrvatske terminologije i terminografije u slavenskom kontekstu, iako slavenske veze, rekla je, više nisu toliko čvrste kao nekada.
Ravnatelj IHJJ-a Željko Jozić naglasio je pak važnost projekta “Struna” koji je počeo 2008. i u okviru kojega se stvara istoimena terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja sustavnim prikupljanjem, stvaranjem, obradom i tumačenjem nazivlja različitih struka radi izgrađivanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku.
Podrobnije su o projektu “Struna” govorili Bruno Nahod, Siniša Runjaić i Anita Sujoldžić, dok su Lana Hudeček i Milica Mihaljević te Ljudmila Vasiljevna Ričkova izložile rezultate rada na terminološkom nazivlju i prijedlog modela obrade terminološkoga nazivlja.
Na okruglom stolu govorila je i predsjednica Terminološke komisije Viktorija Ljudvihivna Ivaščenko sa Sveučilišta Borisa Grinčenka u Kijevu.
Zaključeno je da se svi slavenski jezici susreću sa sličnim problemima pri izgradnji svoga nazivlja u globaliziranome svijetu zbog prodora anglizama, uporabe novih tehnologija i problema sinonimije.
