S gotovo stotinjak dosad objavljenih naslova koji su prema statistikama najposuđivaniji u hrvatskim knjižnicama, Pavao Pavličić najplodniji je i najčitaniji hrvatski književnik, a njegov je opus dodatno obogaćen prvim kolom Izabranih djela Pavla Pavličića predstavljenim u utorak u Zagrebu, u koje je nakladnik Mozaik knjiga uvrstio pet naslova koji su obilježili stvaralaštvo toga uvaženog prozaika.
Izdanje, koje u sebi sadrži zbirku pripovijedaka “Dobri duh Zagreba”, romane “Koraljna vrata”, “Kronika provincijskog kazališta” i “Večernji akt”, te prošireno izdanje knjige memoarske proze “Dunav”, kako je rečeno na predstavljanju u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), obogaćeno je dodatnim autorovim zapisima, te tekstovima koji na poseban način komentiraju svako od djela.
“Brzinski uvid u bibliografiju” Pavla Pavličića uvodno je dala profesorica Josipa Kvasina, koja je istaknula kako je riječ o uvaženu prozaiku, feljtonistu, književnom povjesničaru, prevoditelju i scenaristu, koji se u književnosti javio 1972. zbirkom fantastičnih priča “Lađa od vode”, a posebno se nametnuo svojim kriminalističkim romanima, kojima je osvojio srca široke publike.
Napisao je od tada do danas osam zbirki pripovijesti, 50 romana, od kojih šest za djecu i mlade, osam knjiga memoarske proze, te jednako toliko knjiga feljtona. Kad se tome pridodaju i eseji, znanstvene knjige, prijevodi i scenariji, dobiva se impozantan broj od ukupno 95 dosad objavljenih naslova, istaknula je Kvasina.
“S obzirom na to, on s pravom glasi za najproduktivnijeg hrvatskog pisca. Djela su mu prevođena na devet stranih jezika i dobitnik je niza nagrada, a sa sedam je naslova zastupljen u lektirama. Da je riječ o najčitanijemu hrvatskome piscu najbolje pokazuje podatak da je u 2014. zabilježeno 12.809 posudbi”, napomenula je.
Pavličić, koji je od 1997. redoviti član Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), aktivni je proučavalac književnosti, te se posebno bavi problematikom starije hrvatske književnosti. “No, on je prije svega majstor pisma koji stvara žanrovske hibride u kojima uspješno objedinjuje nekoliko žanrova, a ono što obilježava njegovu prozu je ‘povratak priči'”, poručila je Kvasina.
Glavni urednik Mozaika knjiga Zoran Maljković istaknuo je kako taj nakladnik već godinama objavljuje Pavličićeve knjige, a kako je riječ o autoru s produkcijom od pet knjiga godišnje, došlo se na ideju da se dio njegova opusa objavi u posebnom kolu Izabranih djela i to u proširenom i dopunjenom izdanju.
“Sve su to enigmatske knjige po kojima je Pavličić postao poznat, za koje je dobio brojne nagrade i koje su ušle u lektiru”, istaknuo je Maljković.
Predstaviti Pavličića u drugačijem svjetlu
U Izabrana djela uvrštena je zbirka “Dobri duh Zagreba” (1976.), dosad objavljena u čak 11 izdanja i ujedno najstariji Pavličićev lektirni naslov, a novome je pridodan autorov esej “Šest filmova s Tadićem”, u kojemu se najviše govori o filmu “Ritam zločina”, snimljenom po naslovnoj priči knjige.
U novome izdanju “Koraljnih vrata” (1989.), u kojima je teška srednjoškolska lektira Osmana uključena u intrigantni zaplet koji povezuje 17. i 20. stoljeće, objavljeno je i autorovo predavanje o dopjevima Gundulićeva epa koje je Pavličić 1989. održao na znanstvenom skupu o Ivanu Gunduliću.
U izdanje je uvrštena i “Kronika provincijskog kazališta”, roman smatran najboljim Pavličićevim djelom. Nakon prvog izdanja 2002., roman je ostao kritički neopisan pa iz Mozaika knjiga smatraju da na ovaj način ispravljaju tu nepravdu. Uz roman, izdanje sadrži i autorovu dramu “Kazališni život” koja je pod naslovom “Kazališni život ili smrt” 1981. igrana na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Tu je i novo izdanje “Dunava” (1983.), s autorovim tekstom “Tlapnja uspomene”, u kojemu ispovijeda kako su nastajali njegovi memoarski tekstovi, pa tako i sam “Dunav”. “Večernji akt”, prvi put objavljen 1981. i nagrađen Ninovom nagradom, u novom izdanju sadrži i Pavličićevu priču “Ugovor s Viragom”, koja je 2014. nagrađena prvom nagradom na natječaju Večernjeg lista, a s romanom dijeli temu odnosa istine i privida.
Sve je knjige pogovorom popratila književnica Julijana Matanović, koja je istaknula kako se uz ime Pavla Pavličića vezuje nekoliko paradoksa, prvi od kojih bi se mogao izraziti uzrečicom “da ga je manje, bilo bi ga više” – da je objavio manje naslova, književne bi povjesničare i kritičare više zanimao.
Iz njegova je golemog proznog opusa trebalo za prvo kolo odabrati one naslove kojima bi se u prvome redu opravdalo povjerenje nakladnika, kazala je Matanović. “No, ujedno smo željeli kroz njih prikazati Pavličića u određenom svjetlu. Stoga smo nastojali uključiti i lektirne naslove, ali i svojim odabirom upozoriti na onog Pavličića o kojemu je i kritika i publika šutjela”, dodala je, napomenuvši kako će biti težak posao odabrati naslove za drugo kolo njegovih Izabranih djela.
Pavličić je zahvalio svima koji su omogućili realizaciju te “ne male pustolovine”, te istaknuo kako vjeruje da ljudi “čitaju, a i pišu, u prvome redu iz interesa za druge ljude”. “Mene zanima što se dogodilo drugima i zato pišem”, kazao je, napomenuvši kako sudac o tome što je napisao nije on, “već je to uvijek netko drugi, a najviše publika”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
