Dana 13. rujna započeo je zagrebački Rujanfest, koji je i ove godine izazvao val oštrih kritika zbog izbora izvođača i programa koji obiluje glazbenim neukusom. Uz to, među izvođačima se nalazi i srbijanski pjevač Miroslav Ilić, poznat po tome što u svojim pjesmama veliča četničkog vođu Dražu Mihajlovića. Sve se to odvija uz pokroviteljstvo Grada Zagreba, zbog čega su Zagrepčani pokrenuli peticiju protiv ovoga događanja.
Naime, građanska inicijativa “I mene se pita” pokrenula je peticiju protiv pjevača koji veličaju četničkog vođu Dražu Mihajlovića i cajki na Rujanfestu u Zagrebu koji se održava uz pokroviteljstvo Grada Zagreba.
Ističu kako je potpuno neprihvatljivo nastupanje glazbenika koji su tijekom i poslije Domovinskog rata izvodili četničke i druge zloglasne pjesme duboko protkane mržnjom i netrpeljivošću prema hrvatskom narodu i hrvatskoj državi na ovogodišnjem Rujanfestu.
Peticiju potpišite OVDJE.
I dok se većina Zagrepčana s gražanjem bori protiv ovako koncipiranog Rujanfesta, Jutarnji list, u članku autora Vida Barića, u simpatičnom tonu opisuje atmosferu na Zagrebačkom rujanfestu navodeći kako ga je već dosad posjetio velik broj ljudi.
“I doista, prva dva dana zagrebačkog Rujanfesta najbolje se mogu opisati sintagmom koja je, uostalom, i bila prošlogodišnji službeni slogan vjerojatno najvećeg domaćeg festivala: “Zabava za sve”. Ove je godine, pak, moto festivala na sličnom tragu.“Pomakni svoje granice zabave” pozivali su organizatori publiku uoči festivala, a opisani vašarski ambijent polučio je zavidan rezultat: čak 30.000 ljudi pohodilo je otvorenje Rujanfesta u petak, tek nešto manje u subotu, a na Bundeku smo vidjeli upravo sve generacije, od osnovnoškolaca pa sve do umirovljenika. – sa simpatijama opisuje Jutarnji list, te nastavlja u istom tonu:
“Oni su, svatko prema svojim afinitetima, konzumirali tu šaroliku ponudu ovog eklektičnog festivala koji slavonski bećarac stavlja rame uz rame srpskom folku i u kojemu lunapark, čini se, funkcionira kao privremeni vrtić dok se roditelji opuštaju uz zvuke narodnjačkog melosa. Osim glavnog stagea, tu je i niz manjih pozornica koje ugošćuju raznolik dnevni i noćni program, a gastrozona se prostire na čak 2500 četvornih metara. Posvuda su i lounge zone te manji ugostiteljski objekti iz kojih također trešti glazba. Šušur na Rujanfestu je neviđen, čini se da je cijeli grad za vikend bio na Bundeku. Cijene ulaznica kretale su se od 35 kuna po večeri u najjeftinijoj varijanti do 150 kuna za gorljive fanove koji su su priuštili VIP ulaznice.”
Saznajte što Đuro Tikvica, profesor klavira na zagrebačkoj Akademiji kaže o “cajkama” ili turbofolku
Cajke – simptom balkanizacije i kulturnog propadanja Hrvatske
Miroslav Ilić za Jutarnji: ‘Osjećam se kao kod kuće!’
Osobito je zanimljivo kako je Jutarnji list razdragano opisao nastup Miroslava Ilića, srbijanskog pjevača poznatog po veličanju četništva.
Prije nastupa (Seke Aleksić) publiku je raspametio Miroslav Ilić, jedan od najpriznatijih narodnjačkih izvođača na srpskoj sceni, kojemu taj nastup na Bundeku, dakako, nije bio prvi zagrebački. Ni on, međutim, nije mogao isprva vjerovati da se baš toliko ljudi okupilo na ovogodišnjem izdanju festivala.
– Osjećam se kao kod kuće! Nije ovo moj prvi put na Rujanfestu, ali svejedno, koliko god puta dolazio, meni je svaki susret s publikom u Zagrebu, ali i drugdje u Hrvatskoj, veoma drag. Publika je bila krasna, mnogo ljudi je došlo večeras, i to veseli čovjeka – rekao je Miroslav Ilić Jutarnjem listu nakon svojeg nastupa.
Cijeli članak Jutarnjeg lista, koji obiluje pohvalama turbo-folk glazbi na Rujanfestu, možete pročitati ovdje.
Peticiju ‘Zaustavite “umjetničko četnikovanje” na Rujanfestu u Zagrebu’ možete potpisati ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
