Slovenski rudnik Pečovnik – još jedno stratište tisuća Hrvata

Foto: Narod.hr

Za vrijeme komunističkog režima o stratištima i žrtvama komunističkog terora nije se puno govorilo, a i danas se ta tema izbjegava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na lokalitetu Košnice kod Celja već niz godina postoje saznanja o tri masovne grobnice, a prošloga je tjedna počela ekshumacija partizanskih žrtava jedne od masovnih grobnica, nastalih na slovenskom teritoriju u vrijeme poraća.

Otkriće Hude jame zgrozilo je dio javnosti, dok je drugi dio javnosti zločine nad žrtvama pokušao umanjiti.

> Sjećate li se što je Vesna Pusić izjavila o pokolju na Bleiburgu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kada se 2009. jama otvorila, tada su svi svjetski mediji o tome pisali. Iste godine napravljen je ugovor između Hrvatske i Slovenije oko zajedničkoga rješavanja problema poslijeratnih stratišta, ali ostalo je samo na tome. Ništa se nije radilo”, istaknuo je istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije publicist Roman Leljak za Hrvatski tjednik prije ljeta, prenosi hkv.hr.

U duboka rudarska okna Titovi partizanski zločinci bacali su žive ljude. Ljude među kojima su većinom bili Hrvati, civili, žene, djeca i stariji.

Na žalost, uz Hudu jamu, tu je i rudnik Pečovnik kod Celja, gdje je ubijeno oko 12 tisuća Hrvata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nadam se da ćemo ove godine uspjeti otvoriti Pečovnik. Naime, kod njega je sam ugljenokop na više od 60 metara zakopan i potrebno je nekoliko mjeseci rada, što znači mnogo novca”, ocijenio je Leljak u razgovoru za Hrvatski tjednik.

Rudnik je bio aktivan do 1945. godine, a vađenje ugljena nadzirali su Nijemci. Nakon poraza Trećeg Reicha u Drugom svjetskom ratu, partizani su osvojili rudnik i ubrzo su ga nakon osvajanja i na Titovu zapovijed, zatvorili betoniranjem, iako je mjesno stanovništvo tvrdilo da je rudnik i dalje bio bogat ugljenom te da nije bilo potrebe za zatvaranjem.

Prije nego što su zatvorili i zabetonirali rudnik, tijekom 8. i 9. svibnja 1945. zaustavljeno je i u rudnik ili jame oko rudnika nasilno zatvoreno 12 do 17 tisuća Hrvata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Devetoga svibnja u Celje ulazi posebna partizanska jedinica – Vojska državne sigurnosti. U Sloveniji su je neformalno tada još uvjek tako zvali, iako je 13. svibnja 1944. promijenila ime u Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ). Od tog datuma nadalje, danas to znamo, brojne hrvatske izbjegličke kolone zaustavljaju i ne dopuštaju im odlazak prema Bleiburgu. Danas možemo reći kako je na raznim mjestima nadomak Celju tada zaustavljeno i sprovedeno u privremene logore oko 17.000 Hrvata”, procjenjuje Leljak u razgovoru za dnevno.hr.

“U Hudu jamu sam ušao 1989. godine, no trebalo je punih 20 godina da je otvorimo kako bi 2009. tu strahotu ljudi imali prilike vidjeti. Ne vidim razloga zašto 3000 žrtava iz Hude jame, uglavnom Hrvata, nisu pokopani do danas. Prošle godine sam osnovao društvo „Huda jama“ s ciljem da pokopamo te žrtve na dostojanstven način. To je bio naš jedini cilj. Donijeta je odluka i za realizaciju tog projekta je iz slovenskog proračuna osigurano 680.000 eura. S hrvatske strane nismo imali nikakvu suradnju. Posmrtne ostatke prenijet ćemo kod Maribora i tu će ljudi moći odati počast žrtvama. Na žalost, Huda jama nije jedini slovenski rudnik u kojem su Titovi partizani na ovako mučki način pobili Hrvate. Ona još praktički niti nije bila zatvorena, a na putu prema Celju otkrili smo novo, puno gore stratište! Kod Celja postoji rudnik Pečovnik, u kojem su žive zakopali i tako ubili – više od 12.000 Hrvata! Zamislite tek tog užasa! Želio bih da i te žrtve dobiju svoj grob, a ne da ostanu odbačene u nekom rudarskom oknu”, naglasio je Roman Leljak gostujući u emisiji Bujica početkom svibnja ove godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.