Sutra je blagdan Velike Gospe kada više stotina tisuća vjernika hodočasti u marijanska svetišta

Foto: Fah

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, ujedno je i državni blagdan, koji se tradicijski obilježava 15. kolovoza i diljem Hrvatske kada će mnoštvo vjernika hodočastiti u marijanska svetišta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa danas ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

Foto: www.trsat-svetiste.com.hr

Hrvatska marijanska svetišta očekuju više stotina tisuća posjetitelja za Veliku Gospu

Više od 20 najpoznatijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj za blagdan Velike Gospe i ove godine očekuje više stotina posjetitelja, većinom domaćih, a tradicionalno najviše očekuje ih se u najvećim svetištima Mariji Bistrici, Sinju, na Trsatu, u Aljmašu, Pleternici, Ninu i Remetama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.