Sveta Stolica pristupa Konvenciji o klimatskim promjenama i Pariškom sporazumu

stolica
Foto: epa

Sveta Stolica dostavila je ispravu o pristupu Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariškome sporazumu o klimatskim promjenama. O pristupu sporazumima govorio je kardinal Pietro Parolin na susretu o brizi za zajednički dom, a nazočni su bili i kardinali Czerny i Gallagher, izvještava Vatican News.

Državni tajnik kardinal Pietro Parolin najavio je službeni pristup Svete Stolice, u ime Države Grada Vatikana, spomenutim sporazumima na blagdan svetoga Franje Asiškog, 4. listopada.

> Zaprešićka oporba o HDZ-ovom planu smanjenja CO2 za 40%: Nemogući cilj i udar na građane
> Akademik Paar o vremenskim prilikama: ‘Klimatske promjene su osobina koja prati povijest Zemlje’
> Prof. Vrček: Što povezuje pandemiju i klimatski poremećaj?

Državni je tajnik sudjelovao u utorak na susretu u organizaciji Državnog tajništva u suradnji s Papinskim akademijama znanosti i društvenih znanosti na temu brige za zajednički dom. Susret se odvijao u svijetlu i nadolazećeg skupa COP27 u studenom.

Podsjetnik na encikliku “Laudato si”

Kako je primijetio kardinal Parolin, pristupom Svete Stolice Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama postiže gotovo univerzalnu narav – 198 je država potpisnica. Postizanje toga cilja rezultat je dugog procesa proučavanja i analize s Guvernatoratom i suradnje s Dikasterijima Rimske kurije, kao što je to bilo i za izradu enciklike Laudato si’.

Encikliku pape Franje spomenuli su nekoliko puta razni gosti, počevši od samog kardinala Parolina, koji je podsjetio kako dokument poziva na suradnju na različitim razinama između disciplinama, zemalja, različitih sastavnica međunarodne zajednice (države, organizacije, lokalne vlasti, privatni sektor, znanstvenici, civilno društvo) te prije svega među generacijama. Kako je rekao državni tajnik, kada govorimo o brizi za naš zajednički dom, trebamo biti zabrinuti za one koje će nastaniti svijet.

Kardinal je naglasio i dalekovidnost Svetoga Oca kada je potvrdio predanost države Vatikan da svede emisije na nulu prije 2050. te promicanju obrazovanja o cjelovitoj ekologiji koja može potaknuti nove životne stilove temeljene na razvoj i održivost, bratstvo i suradnju između ljudi i okoliša.

“Povoljan trenutak za naše obraćenje”

„Takozvana socio-ekološka kriza povoljan je trenutak za naše obraćenje i za odluke koje se više ne mogu odgađati”, primijetio je državni tajnik. Dodao je da je znanost jasna: „sve je manje vremena za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i prilagodbu na njih”. Utjecaj je značajan i ne utječe samo na prirodu nego i na gospodarstvo i društvo.

Prisutan je bio i kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja. „Globalna situacija je očajnija nego što je bila prije sedam godina”, rekao je. „Unatoč Pariškom sporazumu, cilj povećanja temperature od samo 1,5°C praktički je nedostižan; planet je već 1,2°C topliji. Mnogi se novi projekti fosilnih goriva pak nesmotreno pokreću, što je u suprotnosti s pozivom Međunarodne agencije za energiju”.

“Laudato si”, naveo je kardinal Czerny, 7 godina nakon objavljivanja i dalje nadahnjuje i vodi ljude dobre volje prema sve cjelovitijem ekološkom pristupu. Prefekt je dodao kako Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja podržava svaki napor za povezivanje, okupljanje i dijeljenje glasova civilnog društva.

Brojni ekološki projekti u Vatikanu

U Gradu Vatikanu postoje brojni ekološki projekti kako bi se postigli ciljevi enciklike, a koje je predstavio novoimenovani predsjednik Guvernatorata, kardinal Fernando Vérgez Alzaga. Među ostalim, govorio je o postupcima razvrstanog skupljanja otpada (organskog i posebnog otpada, metala, plastike, baterija) u upravama i uredima, za upravljanje resursima, kao i nove tehnike navodnjavanja i zalijevanja za uštedu vode.

Tijekom događanja prikazan je video koji je izradio Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja u suradnji s Dikasterijem za komunikacije, a koji uključuje svjedočanstva s pet kontinenata.

Zaključci su povjereni nadbiskupu Paulu Richardu Gallagheru, tajniku za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, a ujedno i moderator susreta, koji je objasnio razloge zašto se Sveta Stolica odlučila pridružiti Okvirnoj konvenciji i Pariškom sporazumu.

Razlozi pristupanja Konvenciji i Sporazumu

Najprije je istaknuo dosljednost socijalnom nauku Crkve o ekologiji, zatim želju za „jačanjem multilateralizma u sadašnjoj kritičnoj situaciji”.

„Zajedno pobjeđujemo ili zajedno gubimo”, rekao je nadbiskup, naglasivši da je put do ciljeva Pariškog sporazuma „dug” te da se još mnogo toga treba učiniti po pitanjima kao što su klima, migranti koji nemaju međunarodnu zaštitu, porast teških klimatskih događaja i mjere otpornosti.

Izrazio je nadu da bi COP27 mogao dovesti do „ublažavanja gubitaka i štete, kao što traže mnoge zemlje u razvoju”. „To je pitanje pravde i jednakosti koje će imati posljedice u svakoj zemlji”, rekao je nadbiskup Gallagher. „Moramo okončati kulturu odbacivanja koja dominira našim društvima i koja je tako očito neodrživa”.

Tajnik iz UN-a čestitao Sv. Stolici na “hrabrom” činu

Ministri iz Fidžija, Senegala i Monaka govorili su putem Zoom platforme tijekom susreta koji su otvorili kardinal Peter Turkson, kancelar Papinskih akademija znanosti i društvenih znanosti, i Joachim von Braun, predsjednik Papinske akademije znanosti.

Također je online bio nazočan Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ovog Tajništva za klimatske promjene, koji je zahvalio Svetoj Stolici na „hrabrom” činu. Ti su koraci potrebni, rekao je, kako bi se „provele transformativne promjene i izbjegla globalna katastrofa” koja će „promijeniti našu klimu, naš svijet i naše živote”.

Što je Konvencija UN-a o klimatskim promjenama?

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime, iz 1992., dokument je kojim se na globalnom planu pokušava riješiti pitanje promjene klime.

Konvencija je usvojena u New Yorku u svibnju 1992. godine, a potpisana na samitu u Rio de Janeiru u lipnju iste godine.

Konvencija je stupila na snagu 21. ožujka 1994. godine, a danas ima 192 stranke. Do sada je 191 država ratificirala Okvirnu konvenciju UN-a o promjeni klime.

Temeljni cilj Konvencije je „… postignuti stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski susutav. Ta razina treba se ostvariti u vremenskom okviru dovoljno dugom da omogući ekosustavu prilagodbu klimatskim promjenama, da se ne ugrozi proizvodnja hrane i da se omogući nastavak ekonomskog razvoja na održiv način“.

Što je Pariški sporazum?

Pariški sporazum o klimatskim promjenama (franc. Accord de Paris) je klimatski sporazum potpisan na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) u Parizu 2015. godine.

Sporazum je postignut 12. prosinca 2015. godine, a stupio je na snagu 4. listopada 2016. godine nakon ratifikacije Europske unije. Do prosinca 2016. godine sporazum su potpisale 194 države članice UNFCCC-a, a njih 118 su ga ratificirale.

Glavni cilj sporazuma jest ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature „znatno ispod“ 2°C.  razvoj novih „zelenih“ tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/ika.hkm.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.