Crkva danas slavi sv. Grgura Barbariga, biskupa koji je bio veliki nasljedovatelj sv. Karla Boromejskoga, te promicatelj tridentske obnove u Crkvi
Potomak slavne i utjecajne mletačke obitelji
Rodio se 16. rujna 1625. u Veneciji kao Gregorio Giovanni Gaspare Barbarigo, potomak slavne i utjecajne mletačke obitelji. Mogao je postići blistavu diplomatsku karijeru, ali je osjetio da ga u svoju službu zove dragi Bog. Završio je teologiju, a 1655. zaređen je za svećenika. Najprije je radio u papinskim uredima u Rimu i nastavio studirati pravo, crkvenu povijest i matematiku.
Kad je 1656. u Rimu buknula pošast kuge, brinuo se za javno zdravstvo i uložio ogromne napore u spašavanju bolesnika i nevoljnika. Papa Aleksandar VII, kojeg je upoznao u Njemačkoj, imenovao ga je 1657. za prvog biskupa Bergama.
Sljedbenik svetog Franje Saleškog i Karla Boromejskog, nastojao je obnoviti Crkvu prema odredbama Tridentskog sabora.
Obnovu klera započeo je duhovnim vježbama i proširenjem sjemeništa, a obnovu vjernog naroda pučkim misijama. Promicao je dobrotvorni i socijalni rad i u dvije godine uspio obići svih 279 župa bergamske biskupije. To ga je stajalo mnogo napora jer su putovi bili teški i neprohodni. Papa ga je 1660. imenovao kardinalom, a 1664. i biskupom Padove. Tu je dužnost obavljao na najbolji mogući način 33 godine, neumorno obilazio sve župe, poboljšao i unaprijedio kvalitetu studija na padovskom sveučilištu, osnivao tiskare i održao dvije biskupske sinode.
Zalagao se za jedinstvo zapadne i istočne Crkve.
Iscrpljen od napora preminuo je 18. lipnja 1697. u Padovi. Blaženim ga je proglasio 1761. papa Klement XIII, a svetim 1960. papa Ivan XXIII.
Zaštitnik je mnogih naselja, učilišta, župa i crkava diljem svijeta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
