Današnji sveti zaštitnik je papa Pio V, Kristov zemaljski namjesnik od 1566. do 1572.
Rodio se 17. siječnja 1504. kao Antonio Ghislieri u talijanskom gradiću Bosco Marengo (provincija Alessandria, Pijemont). Sin osiromašene plemićke obitelji, u djetinjstvu pastir, sa 14 godina postao je dominikanac i uzeo redovničko ime Michele. Teologiju je završio u Bologni, a za svećenika je zaređen 1528. u Genovi.
Izbor za papu
Pobožan i marljiv redovnik, obavljao je važne službe u redu i Crkvi, kao profesor filozofije u Genovi i teologije u Paviji, učitelj novaka u Padovi, prior u Vigevanu i Albi, lombardijski provincijal, inkvizitor u biskupijama Como i Bergamo, biskup Nepija-Sutrija i Mondovija, kardinal od 1557. Od 1558. obavljao je dužnost velikog inkvizitora, a 7. siječnja 1566. izabran je za papu. U izboru za papu podupirao ga je sveti Karlo Boromejski. Odlučno je provodio zaključke Tridentskoga sabora i crkvenu obnovu. Reformirao je papinski dvor, rimsku kuriju i biskupiju, borio se protiv simonije i osnovao povjerenstvo za obnovu rimskoga klera. Od biskupa je tražio da stoluju u svojim biskupijama, da održavaju biskupijske sinode, da obavljaju vizitacije svojih biskupija, da bdiju nad klerom i pukom te da promiču vjeronauk. Osnivao je nova sjemeništa i bolnice, posebnu pažnju poklanjao redovnicima i životu u samostanima, a papinsku imovinu trošio na siromahe i nevoljnike. Suzbijao je nepotizam, pomagao katolike u borbi protiv hugenota u Francuskoj, a Španjolce u Nizozemskoj. Oštro je istupao protiv heretika i udario anatemom englesku kraljicu Elizabetu.
Uveo je blagdan Naše Gospe od pobjede (danas blagdan Kraljice svete krunice)
Izdao je „Rimski katekizam“, „Rimski brevijar“, „Rimski misal“, formirao Kongregaciju indeksa, dao objaviti ukupna djela Tome Akvinskoga (proglasio ga je crkvenim naučiteljem) i poticao stvaralaštvo velikog skladatelja Palestrine. S Mlecima i Španjolskom organizirao je Svetu ligu koja je 1571. pobijedila Turke u presudnoj pomorskoj bitki kraj Lepanta. Kao zahvalu za tu veliku pobjedu uveo je blagdan Naše Gospe od pobjede (danas blagdan Kraljice svete krunice), a u Lauretanske litanije zaziv „Pomoćnica kršćana“. Provodio je strog i jednostavan život, daleko od svjetskog sjaja i raskoši svojih prethodnika. Njegovo djelovanje bilo je prožeto duhom vjere, a politika i svjetovne stvari bile su mu strane. Po njemu Crkvi nisu potrebne nikakve utvrde, topovi ni vojska, a njezino oružje je molitva, post i Sveto pismo. Preminuo je u Rimu 1. svibnja 1572. Blaženim ga je proglasio 1672. papa Klement X, a svetim 1712. papa Klement XI. Zaštitnik je svog rodnog grada Bosca te mnogih naselja, župa i crkava širom svijeta.
