Balet “Ana Karenjina” prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja, premijerno izveden večeras u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u koreografiji Lea Mujića, moderna je adaptacija slavne priče o ljubavi, strasti i žrtvovanju na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog.
Tolstojevu slavnu književnu heroinu na pozornici zagrebačke nacionalne kuće utjelovila je prvakinja Baleta HNK-a Edina Pličanić, njezinu strastvenu i zabranjenu ljubav grofa Vronskog mladi solist baleta Tamas Darai, a Karenjina Guilhermo Gameiro Alves, čije su izvedbe oduševile večerašnju premijernu publiku HNK-a Zagreb.
Mujić i dramaturginja Valentina Turcu, koja supotpisuje adaptaciju romana i izbor glazbe, Tolstojevu priču o velikoj ljubavi odlučili su plesom ispričati kao psihološki balet, s naglaskom na likove, njihove karaktere, emocije i međusobne odnose. Kroz tako razrađene i dinamične psihološke profile protagonista uspjeli su izraziti sve implikacije jedne duboke ljubavne priče i njezina tragičnog svršetka.
Autorski dvojac napravio je veliku ansambl baletnu predstavu u kojoj je sudbina glavne junakinje ispričana kroz širu sliku okolnosti u kojima se odvija ljubavni trokut Ana-Karenjin-Vronski koreografiran na isječke iz nekoliko odabranih instrumentalnih djela Čajkovskog.
Odabrali su glazbu koja dramatikom odlično oslikava stanja duše i emocije i prati dramatiku radnje te napete i potresne priče. U prvom dijelu uz Koncert u D-duru za violinu i orkestar, Simfoniju u b-molu Manfred, Sentimentalni valcer op 51. i Petu simfoniju u e-molu, op. 64 izmjenjuju se scene prvoga čina, od prvog susreta Ane i Vronskog pa do njihova odlaska iz Rusije.
Drugi čin počinje Šestom simfonijom u b-molu, poznatom i kao Patetična, i njihovim povratkom u Moskvu, gdje Vronskoga društveni krugovi prihvaćaju, a Anu ismijavaju i preziru. Uz Elegiju za gudački orkestar op. 48 i Elegiju u g-molu za gudački orkestar, njihova se ljubav raspada pod teretom grižnje savjesti i predbacivanja.
Slavni literarni predložak, smatran vrhuncem književnog realizma, na glazbu jednog od najvećih skladatelja romantizma postavljen je u HNK-u Zagreb kao izuzetno dramatična, duboka i potresna baletna predstava.
Dojmu pridodaje izvanredna scenografija Ivana Kirinčića kojom dominiraju golema iskrivljena ogledala koja okružuju pozornicu, kao i kostimi Alana Hranitelja, te svjetlo Aleksandra Čavleka, vrlo efektno spojeni u najdramatičnijem trenutku čitave predstave i ujedno njezinu vrhuncu: smrti Ane pod metaforičkim kotačima jurećeg vlaka.
U predstavi, kombinaciji klasičnog i modernog baleta, još se pojavljuju Iva Vitić Gameiro, Petra Vargović Stanciu, Mirna Sporiš, Pavla Mikolavčić, Mihaela Devald, Kornel Palinko, Robert Bruist i brojni drugi, među kojima i učenik Škole za klasični balet u Zagrebu Bartol Schoenberger kao mali Serjoža, Anin sin.
Publika, u kojoj je bio i premijer Zoran Milanović, oduševljenim je ovacijama ispratila sve protagoniste te vrlo uspjele baletne predstave, koja bi se mogla pokazati kao možda najbolja produkcija ne samo baleta već zagrebačke nacionalne kuće uopće posljednjih sezona.
