Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.
> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački
„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“ (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).
Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.
Biskupske službe su ordinarij, pomoćni biskup, kardinal te nuncij. Ordinarij ili nadbiskup poglavar je biskupije. Pomoćni biskup pomaže ordinariju u obavljanju službe. Kardinal ima pravo sudjelovati u konklavi gdje se bira novi papa. Neki od kardinala su nadbiskupi na čelu osobito važnih nadbiskupija, a većina su članovi rimske kurije, odnosno zbora papinih pomoćnih biskupa i nadbiskupa. Nuncij je veleposlanik Svete stolice akreditiran pri nekoj suverenoj državi te je najuvaženiji pripadnik diplomatskog zbora.
Tko je nadbiskup Marin Barišić?
Nadbiskup Marin Barišić rođen je u župi Vidonje 24. ožujka 1947. godine od oca Ivana i majke Matije, r. Cerlek. Osnovnu školu pohađao je u Vidonjama i u Metkoviću, a klasičnu gimnaziju započeo u Biskupskom sjemeništu u Dubrovniku i nastavio u Biskupskom sjemeništu u Splitu, gdje je maturirao 1966. godine. Filozofsko-teološki studij započeo je na Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu 1970. i nastavio na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu. Za svećenika je zaređen 14. srpnja 1974. godine u Vidonjama od pomoćnog biskupa mons. Ive Gugića. Poslije toga odlazi u Rim na postdiplomski studij.
Doktorat iz biblijske teologije postigao je 1979. godine na Biblijskom institutu na Gregorijani u Rimu. Od 1978. do 1979. godine bio je prefekt u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Od 1979. do 1993. godine obnašao je službu župnika u župi Pohođenja Marijina na Spinutu u Splitu.
Od 1980. godine, pored župničke službe obavlja i profesorsku službu na Teologiji u Splitu. Pomoćnim biskupom splitsko-makarskim imenovan je 3. kolovoza 1993. godine, a za biskupa je posvećen 17. listopada iste godine. Splitsko-makarskim nadbiskupom imenovan je 21. lipnja 2000, a nadbiskupiju je preuzeo 26. kolovoza iste godine od umirovljenog nadbiskupa mons. Ante Jurića. Mons. Barišić je metropolit splitske crkvene pokrajine. Nadbiskupski palij primio je u Rimu od pape Ivana Pavla II. dana 29. lipnja 2000. godine.
Službe u HBK
predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja
predsjednik Biskupske komisije HBK za dijalog sa SPC
