Kako bi Hrvatska radiotelevizija trebala obavljati svoju javnu djelatnost? Trebamo li u programu više ili manje sporta, filmova, informativnih emisija, obrazovnih sadržaja ili zabave? Što treba mijenjati, a što ostati isto?
Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su: Daniel Rafaelić – ravnatelj HAVC-a, Zdravko Kedžo – predsjednik Programskoga vijeća HRT-a, Vlaho Bogišić – član Programskoga vijeća HRT-a, Damir Hajduk – zamjenik predsjednice Vijeća za elektroničke medije i Renato Kunić – ravnatelj Poslovne jedinice Program HRT-a.
Dignuti gledanost nije nikakava umjetnost, to zna svatko. Umjetnost je povećati gledanost s kvalitetnim materijalom, rekao je Renato Kunić. Smatra da se javna televizija nikada ne bi smjela povoditi samo isključivo gledanošću, ali isto tako ne bi smjela dozvoliti da se proizvode emisije koje imaju ispod 0,5 % gledanosti.
Zdravko Kedžo smatra da je nužno da javnost sudjeluje u razgovoru o problemima i profiliranju HRT-a. Zato je ugovor javnog servisa i Vlade važan jedino javnosti, tvrdi.
Ovim se ugovorom ne ispunjavaju želje Vladi niti je napravljen da bi Vlada njime bila zadovoljna, rekao je. Napomenuo je kako bi on građanima trebao omogućiti da sudjeluju u programima te da obvezuje HRT da, među ostalim, proizvodi više programa za djecu i mlade i vlastitog programa. Vlaho Bogišić smatra da je iznimno važno da se razmišlja o budućnosti i sljedećih pet godina, a ne o onome što do sada nije valjalo.
Gosti su se očekivano osvrnuli i na pristojbu. Budući da 3 posto pristojbe ide Fondu za pluralizaciju medija, Damir Hajduk pojasnio je na što taj novac odlazi. Tako primjerice, od tih sredstava živi oko 140 radija. Naglasio je da postoji sustav kontrole korištenja tog novca, ali i da je nemoguće kontrolirati baš svaku minutu koja se emitira. Dio sredstava odlazi i na 20 lokalnih televizija. Na upit voditelja ispunjavaju li televizije sa tarot emisijama javnu ulogu, rekao je kako za te emisije ne dobivaju novce. Vijeće financira emisije isključivo iz 18 određenih kategorija od javnog interesa, kazao je.
Pristojba nije kupoprodajni ugovor i nemoguće je da HRT svakome ispuni želje o programu, nadovezao se Kedžo. Rekao da je priča o smanjenju pristojbe započela na neprimjeren način te je usporedio s licitiranjem. On je gotovo pa siguran da građani više govore o tome što za 80 kuna pretplate dobivaju, nego o samom iznosu pretplate.
Daniel Rafaelić istaknuo je arhiv HRT-a, za koji je kazao da je najveća baza kuće i njezina komparativna prednost na svim tržištima. Pohvalio je i odabir filmova, posebice na HRT-u 3.
HRT ima kompletnu infrastrukturu da bude car medija ovog područja, ali to ne koristi. Što se tiče informativnog programa, smatra da ne bi trebao imati robote koji čitaju vijest, nego ljude sa stavom.
Hajduk se dotaknuo i pitanja zabave. Na česte kritike o manjku sporta, poput Lige prvaka i Formule 1, rekao je kako se takav sadržaj više ne može naći na javnim televizijama u Europi. Uloga javnog servisa nije da uloži toliko novca koliko sada koštaju takva prava za prikazivanje – u odnosu na javni interes koji postoji za takav sadržaj. Nijedna televizija ne prenosi cijeli Ligu prvaka.
Javna rasprava o HRT-u
Hrvatska radiotelevizija (HRT) 29. travnja 2017. godine otvorila je javnu raspravu o Prijedlogu programskih obveza Hrvatske radiotelevizije kao dijelu budućega ugovora o obavljanju javne medijske usluge za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine, koji sklapaju Hrvatska radiotelevizija i Vlada Republike Hrvatske.
U javnu raspravu možete se uključiti:
• popunjavanjem ankete unutar koje možete dati i svoje komentare po pojedinim područjima
• sudjelovanjem u radijskim i televizijskim emisijama i na tribinama koje se pripremaju
• slanjem komentara putem obrasca na ovoj stranici
• redovitim putem obraćajući se povjereniku za javne usluge Hrvatske radiotelevizije.
