Lino Zonjić: Očito da građani nisu zadovoljni kako aktualna vlast funkcionira

U emisiji Hrvatskog radija „Poligraf“ gostovali su član Organizacijskoga odbora građanske inicijative „U ime obitelji“ Lino Zonjić, predsjednik Saborskog odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin, saborski zastupnik HDZ-a Frano Matušić i predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, a razgovarali su na temu referenduma u Hrvatskoj i mogućoj izmjeni izbornog zakonodavstva o kojem je govorio i sam premijer Zoran Milanović.

Član Organizacijskog odbora građanske inicijative „U ime obitelji“ Lino Zonjić kazao je kako građanska inicijativa „u ovom trenutku ne zna točno koliko ima potpisa“, no zasad je to brojka „preko 370 000“.

„Trebamo prikupiti sve potpisne knjižice iz svih dijelova Hrvatske što je cijela procedura gdje volonteri trebaju napraviti zapisnike sa svakog mjesta izjašnjavanja i dostaviti te podatke županijskim koordinatorima, a oni rade zapisnik za cijelu županiju i to šalju u Zagreb. Kada sve dođe na jedno mjesto, onda ćemo prebrojati sve potpise. Točna brojka treba biti 375 000 zato što je potrebno 10 posto biračkog tijela u Republici Hrvatskoj, a mislimo da se u Republici Hrvatskoj zna točno koliko posto punoljetnih osoba ima pravo glasa“, objasnio je Zonjić.

Na pitanje koliko je 10 posto biračkog tijela u RH, Zonjić je kazao kako podatak Ministarstva uprave govori da „3 milijuna 750 tisuća građana otprilike ima pravo glasa u Republici Hrvatskoj, a deset posto od toga je 375 000“.

„Može se pogledati i Državni zavod za statistiku koji je radio popis građana 2011. godine i vidi se točno koliko građana ima 15 godina i više. Sada ti ljudi imaju 18 godina i više, a neki ljudi su u međuvremenu i umrli, ali tada je bilo punoljetnih osoba 3 milijuna 630 tisuća otprilike“, dodao je.

Grbin je napomenuo kako je u prvom Zakonu o referendumu stajala odredba da pravo glasa na referendumu imaju hrvatski državljani koji u RH prebivaju najmanje godinu dana prije donošenja odluke o raspisivanju referenduma.

„Takvu je odredbu zakona ukinuo Ustavni sud, utvrdivši da na referendumu imaju pravo glasovati svi hrvatski državljani, bez obzira gdje žive, koji su navršili 18 godina života. Po podacima koje imamo, takvih je državljana oko 4 milijuna 500 i nešto tisuća… To su sve osobe koje mogu glasovati na referendumu (U Njemačkoj, Kanadi…)“, rekao je Grbin.

Dodao je kako „sva konzularna predstavništva RH su mjesta na kojima se može glasovati, a te osobe ako se zateknu u RH u blizini mjesta gdje je organizirano mjesto potpisivanja za referendum, mogu potpisati na isti način kao što to možemo vi ili ja“.

No naglasio je kako će brojku odrediti Ustavni sud.

„Kako bi izbjegli takvu dvojbu i otklonili sva pitanja koliko je potrebno potpisa da se raspiše referendum, kada se inicijativa konačno zbroji i dostavi zahtjev, postavit ćemo pitanje Ustavnom sudu, sukladno članku 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu“, naglasio je Grbin.

Na to je Zonjić objasnio kako je „vrlo bitno razumijeti kontekst cijele priče sa svim referednumskim inicijativama“.

„Očito da građani nisu zadovoljni kako aktualna vlast funkcionira, ni kako vode državu i to je sukus cijele priče. Dok mi nismo pokrenuli ovu referendumsku inicijativu za promjenu izbornog sustava, nitko nije ozbiljno ništa činio. Bilo je puno radova u izbornom sustavu, mnogi ljudi su o tome pričali, ali ništa se nije konkretno pomaknulo. Kada je jedna građanska inicijativa najavila prikupljanje potpisa u lipnju, odjedanput su se svi javili, u Saboru imamo tri prijedloga i odjednom su čak i vladajući počeli govoriti o tome kako su oni za to, ako će to poboljšati život u Hrvatskoj itd“, naglasio je Zonjić.

„Ono što mi tražimo je promjenu načina selekcije ljudi koji vode ovu državu i to je ključni problem. Tako da i ovaj najavljeni referendum za autoceste…“, istaknuo je Lino Zonjić.

Zonjić je naglasio kako „U ime obitelji“ podržava referendum protiv monetizacije autocesta.

„Mi smo dali svoju podršku i ja ću sigurno dati svoj potpis za ovo jer je izuzetno bitno. Kako netko može, tko nema pravi legitimit, a više nema legitimitet jer su oni svjesni da će na sljedećim izborima izgubiti vlast i da neće dobiti iduće izbore jer narod nije više za njih. Sami stranački kolege govore da ova vlast ne funkcionira dobro. Žele prodati, dati u koncesiju imovinu koja nije njihova, već od svih građana RH. Svi mi imamo pravo odlučiti što se radi s našim. Ako hoće, oni mogu dati u koncesiju nešto što je njihovo. Neka daju svoju zgradu na Iblerovu trgu u koncesiju, nema problema“, istaknuo je Zonjić.

„Ali ovdje se radi o našem novcu, o našim cestama i svi ulažemo u to. Cilj promjena izbornog sustava koji smo mi predložili je upravo u načinu selekcije ljudi, da građani uistinu mogu izabrati od predloženih ljudi na jednoj stranačkoj listi tko će ih predstavljati u Saboru. Sada se javljaju da će uvesti preferencijalno glasanje, ali ja se bojim po kojem modelu. Hoće li taj model biti stvarno na tragu toga kako građani odlučuju ili će uvesti određeni cenzus kako to postoji na europarlamentarnim izborima pa da samo možda jedan ili dva s cijele liste… To je kozmetika…“, objasnio je Zonjić.

Na pitanje o narušenim odnosima između HDZ-a i Udruge „U ime obitelji“, Frano Matušić kazao je kako je tu „riječ o inicijativama koje mogu dobiti našu potporu ili neće dobiti iz određenih razloga“.

„’Teške riječi’su između čelnika pale što je normalno u javnom i političkom životu, ali kod nas je važno, a što se tiče referenduma o promjeni izbornog zakona, da ne možemo izdvajati hrvatske državljane izvan Hrvatske iz biračkog korpusa. I oni su dio biračkog korpusa i to članokom 45. kojim je definirano biračko pravo sa navršenih 18 godina za sve državljane RH,a u to su uljučeni državljani i izvan RH. Mi smo za referendum protiv monetizacije“, naglasio je Matušić.

Zonjić je kazao kako se „cijelo vrijeme pokušava nametnuti ideja da ova građanska inicijativa želi oduzeti nešto državljanima koji žive izvan RH“.

„To definitivno nije istina“, istaknuo je Zonjić te dodao kako se u prijedlogu građanske inicijative regulira upravo dopisno i elektroničko glasovanje“.

„U našem prijedlogu regulira se dopisno i elektroničko glasovanje za sve državljane RH pa će tako državljani RH izvan Hrvatske moći dopisno glasovati. Ako je danas to moguće u BIH, Italiji, Sloveniji, ne vidimo zašto državljani bez prebivališta u RH ne bi mogli glasovati i ostvariti biračko pravo u bilo kojoj zemlji svijeta. Problem je u tome da se treba znati iščitati naš prijedlog koji to regulira, a članak 45. Ustava promijenio je HDZ, zajedno sa SDP-om. Ako su oni bili ucijenjeni, onda je to njihov problem. Znači da su oni ucjenjivi“, rekao je Zonjić.

„Jedna stvar su izbori , a druga stvar je prikupljanje potpisa za referendum gdje se birači u RH mogu izjasniti o referendumu. Postoji Zakon o referendumu koji jasno kaže da se svako mjesto izjašnjavanja mora prijaviti nadležnoj policijskoj upravi, rekao je Lino Zonjić te je naveo primjer kako je nemoguće prijaviti prikupljanje potpisa policijskoj upravi u Njemačkoj.  “To se može samo na teritoriju Republike Hrvatske. Dakle, birači koji se zateknu u RH, oni se mogu izjasniti o referendumu“, zaključio je Zonjić.