Hrvatska sportska kraljica, unatoč bolovima, osvojila je brončanu medalju preskočivši 197 centimetara u skoku u vis.
Deseta je to jubilarna medalja za hrvatski sport na ovim Olimpijskim igrama u Riju, koje, nažalost, uskoro završavaju. Nažalost samo zato jer kakve su to Igre bile za Hrvatsku da su duže trajale možda bi naša mala, ali ponosna, zemlja osvojila i nekoliko medalja više. Koliko ulažemo u sport, a s obzirom koliko imamo stanovnika, u pravu su svi oni koji su zaključili da smo jedna izuzetno talentirana sportska nacija – velesila. To je neka druga tema, koja bi ipak uskoro morala doći na red. Zašto ne ulagati u onom što ipak donosi radost hrvatskom narodu, u čemu je Hrvatska uspješna?
No, vratimo se Blanki Vlašić, naime, vidljivo je bilo posebno u finišu borbe za medalje, dakle, u trenutku kada je ostala s još tri djevojke, da je blizu potrebnih 200 centimetara, što bi joj bilo dovoljno za zlato, no, uvijek bi je zakočio problem s ozlijeđenom nogom koja joj je pravila velike probleme budući da je nije mogla dovoljno brzo podići kad bi se našla iznad ljestvice, stoga bi ljestvicu rušila.
Neozlijeđena, posve zdrava Blanka 200 centimetara može preskočiti zatvorenih očiju i bez zaleta, tim je ova brazilska medalja, brončana zlatnog sjaja, veća. Druga je ovo olimpijska medalja za Blanku Vlašić koja je osvojila srebro 2008. godine u jednom čudnom finalu u Pekingu, tada je Blanki za srebro trebalo 205 centimetara, u Riju osam centimetara manje. Što je sport? Tako nepredvidiv, a ipak i ponekad pravedan.
Put Blanke prema medalji u olimpijskom finalu
Pod injekcijama protiv bolova, vidno šepajući i gotovo na rubu snaga, Blanka je načinila pravi podvig osvojivši broncu nakon što je u Pekingu 2008. bila srebrna. Zlato je osvojila Španjolka Ruth Beitia sa 197 cm, koliko je preskočila i drugoplasirana Bugarka Mirela Demireva.
Blanka je tako na sjajan način zaokružila hrvatsku olimpijsku priču u Rio de Janeiru osvojivši deseto odličje pri čemu drugu broncu nakon pet zlata i tri srebra.
Ana Šimić, druga Hrvatica u skoku u vis, nije izborila finale.
Blanka je postala tek sedma atletičarka koja je od 1928., kada se ženski vis našao na programu Igara, osvojila dvije medalje. Do sada su to uspjele samo Iolanda Balas (dva zlata), Ulrike Meyfarth (dva zlata), Sara Simeoni (zlato i srebro), Stefka Kostadinova (zlato i srebro), Hestrie Cloete (dva srebra) i Ana Čičerova (zlato i bronca).
Blanki su ovo bile četvrte olimpijske igre. U Sydneyju je nastupila kao 16-godišnjakinja osvojivši 17. mjesto s preskočenih 192 cm. U Ateni 2004. je zauzela 11. mjesto preskočivši 189 cm, a četiri godine kasnije u Pekingu je bila druga sa sjajnih 205 cm. U Kinu je stigla kao svjetska prvakinja iz Osake. preskočila je 205 cm, ali to nije bilo dovoljno za zlato. Istu visinu, ali iz manje pokušaja prekočila je Belgijanka Tia Hellenbaut. Blanka je jedina visašica u povijesti koja je na nekim OI prekočila 205, a nije osvojila zlato. U Londonu nije bila zbog ozljede. Nažalost, niti u Rio de Janeiro nije došla posve zdrava, no ipak je osvojila medalju.
U finalu je nastupilo čak 17 atletičarki koje su preskočile normu. Sve su bile uspješne i na početnih 188 cm, no šest ih je rušilo u prvom pokušaju među kojima je bila i naša Blanka. Međutim, na 193 cm je otpalo pet djevojaka. Blanka je ponovo rušili u prvom pokušaju, no drugi skok je bio ispravan. Blanka je u drugom pokušaju preskočila i 197 cm, a tu su visinu preskočile još samo tri djevojke Španjolka Ruth Beitia, Bugarka Mirela Demireva i Amerikanka Chaunte Lowe. Blanka je uoči iduće visine na dva metra držala treću poziciju iza vodeće Španjolke i drugoplasirane Demireve. Kako dva metra nije preskočila niti jedna djevojka poredak više nije mijenjao.
REZULTATI:
1. Ruth Beitia (Špa) 197
2. Mirela Demireva (Bug) 197
3. BLANKA VLAŠIĆ (HRV) 197
4. Chaunte Lowe (SAD) 197
5. Alessia Trost (Ita) 193
6. Levern Spencer (SL) 193
7. Marie-Laurence Jungfleisch (Njem) 193
7. Sofie Skoog (Šve) 193
9. Kamila Licwinko (Polj) 193
10. Morgan Lake (VB) 193
10. Inika McPherson (SAD) 193
10. Irina Geraščenko (Ukr) 193
13. Vashti Cunningham (SAD) 188
13. Svetlana Radzivil (Uzb) 188
13. Airine Palsite (Lit) 188
16. Desiree Rossit (Ita) 188
17. Alyxandria Treasure (Kan) 188
Sve medalje Blanke Vlašić, koja je, uz Sandru Perković, vlasnica čak dvije olimpijske medalje.
Osvojivši broncu u skoku u vis na OI u Rio de Janeiru, Blanka Vlašić je stigla do svog drugog olimpijskog odličja nakon srebrne medalje osvojene u Pekingu 2008.
– Olimpijske igre Rio de Janeiro 2016. – skok u vis – brončana medalja
– Olimpijske igre Peking 2008. – skok u vis – srebrna medalja
– Svjetsko prvenstvo Berlin – Njemačka 2009. – skok u vis – zlatna medalja
– Svjetsko prvenstvo Osaka – Japan 2007. – skok u vis – zlatna medalja
– Svjetsko prvenstvo Peking – Kina 2015. – skok u vis – srebrna medalja
– Svjetsko prvenstvo Daegu – Južna Koreja 2011. – skok u vis – srebrna medalja
– Svjetsko dvoransko prvenstvo Valencija – Španjolska 2008. – skok u vis – zlatna medalja
– Svjetsko dvoransko prvenstvo Doha – Katar 2010. – skok u vis – zlatna medalja
– Svjetsko dvoransko prvenstvo Moskva – Rusija 2006. – skok u vis – srebrna medalja
– Svjetsko dvoransko prvenstvo Budimpešta – Mađarska 2004. – skok u vis – brončana medalja
– Europsko prvenstvo Barcelona – Španjolska 2010. – skok u vis – zlatna medalja
– Kup kontinenata Split – Hrvatska 2010. – skok u vis – zlatna medalja
– Pobjednica Dijamantne lige 2010. i 2011.
– Godine 2007. proglašena najboljom atletičarkom Europe
– Godine 2009. skočila je 2,08 m, drugi svjetski rezultat svih vremena
– Međunarodno udruženje sportskih novinara (AIPS) izabralo ju je 2010. za najbolju sportašicu svijeta
– Godine 2010. proglašena najboljom atletičarkom Europe i svijeta te najboljom sportašicom Europe.
Deset hrvatskih medalja u Riju:
Bronca Blanke Vlašić u skoku u vis deseto je hrvatsko odličje na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru, ujedno i druga bronca nakon pet zlata i tri srebra.
Hrvatska sada ima 33 osvojene medalju na ljetnim OI.
Olimpijske igre u Riju tako su najuspješnije za hrvatske sportaše od samostalnosti. Dosada su rekordne bile Igre u Londonu prije četiri godine kada su hrvatski sportaši osvojili šest medalja, tri zlata, jedno srebro i dvije bronce.
POPIS OSVAJAČA ODLIČJA S LJETNIH OI
2016 RIO DE JANEIRO
Zlato – Sara Kolak – koplje
Zlato – Šime Fantela i Igor Marenić – klasa 470
Zlato – Sandra Perković – disk
Zlato – Martin i Valent Sinković – dvojac na pariće
Zlato – Josip Glasnović – trap
Srebro – vaterpolo reprezentacija
Srebro – Tonči Stipanović – klasa laser
Srebro – Damir Martin – samac
Bronca – Filip Hrgović – boks
Bronca – Blanka Vlašić – skok u vis
2012 LONDON
Zlato – vaterpolo reprezentacija
Zlato – Sandra Perković – disk
Zlato – Giovanni Cernogoraz – trap
Srebro – četverac na pariće (Damir Martin, Martin Sinković, Valent Sinković, David Šain)
Bronca – rukometna reprezentacija
Bronca – Lucija Zaninović – taekwondo, do 49 kg
2008 PEKING
Srebro – Blanka Vlašić – skok u vis
Srebro – Filip Ude – konj s hvataljkama
Bronca – Sandra Šarić – taekwondo do 67 kg
Bronca – Martia Zubčić, taekwondo do 57 kg
Bronca – Snježana Pejčić, zračna puška 10 m
2004 ATENA
Zlato – rukometna reprezentacija
Srebro – Duje Draganja – plivanje, 50 m slobodno
Srebro – Dvojac bez kormilara (Nikša i Siniša Skelin)
Bronca – Nikolaj Pešalov, dizanje utega do 69 kg
Bronca – Mario Ančić i Ivan Ljubičić, teniski parovi
2000 SYDNEY
Zlato – Nikolaj Pešalov – dizanje utega do 62 kg
Bronca – Osmerac (Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujević, Silvijo Petriško)
1996 ATLANTA
Zlato – rukometna reprezentacija
Srebro – vaterpolska reprezentacija
1992 BARCELONA
Srebro – košarkaška reprezentacija
Bronca – Goran Ivanišević – tenis
Bronca – Goran Ivanišević i Goran Prpić – teniski parovi
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.