Kakva je Đokovićeva sudbina, ostanak ili deportacija?

Cijeli svijet prati sportsko-pravnu dramu u Australiji. Je li tenisač Novak Đoković trebao biti deportiran ili može nastupiti na Australian Openu? Vrijede li ista pravila za sve? Koliko je štete sportu nanijela pandemija? U kakvim će se uvjetima održati Europsko rukometno prvenstvo i Zimske olimpijske igre, bile su teme u emisiji Otvoreno.

Svi se pitaju kako će se razviti situacija s najboljim tenisačem današnjice, Novakom Đokovićem.

– Bilo je čini mi se, određenih propusta od strane organizatora turnira. Mislim da je bilo propusta od strane organizatora turnira, da neke stvari nisu do kraja bile jasne koje su bile prezentirane sudionicima turnira. S druge strane, čini mi se da je bila i mala provokacija i ispitivanje granice od strane Đokovića. Činjenica je da je Đoković bio u pravu, Sud je tako odlučio, a iduća odluka koja bi bila donijeta je prevenstveno politička odluka, ističe Tomislav Grahovac, predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza.

Naime, australski ministar za imigracije može poništiti odluku suca i deportirati Đokovića iz Australije.

– Pravnu bitku je dobio Đoković, imao je argumente da mu se dopusti igranje, a ova odluka će više biti politička nego pravna.

Sportaš treba poštovati ono što je odlučio domaćin, ali očito to nije slučaj jer su ušli još neki tenisači koji nisu cijepljeni, ističe Tin Srbić, gimnastičar, osvajač olimpijskog srebra.

– Po meni je suluda stvar da je on bio u toj sobi četiri ili pet dana. Suludo mi je da teniski broj 1 nije smio trenirati, svi mi sportaši znamo što znači ne raditi pet dana, kaže.

Đoković je 16. prosinca bio pozitivan, a potom se družio s djecom i bio na intervjuu za L’Equipe.

– Kada gledamo na taj način, nitko ne može podržati da ako je bio pozitivan i zaražen da je normalni izlazio van. Ovdje se radi o temi koju možemo gledati s dvije razine. Je li normalno da takvo jedno veliko natjecanje kao što je Australian open igra na način da se svi ti tenisači moraju cijepiti. Da su oni svi započeli zaobilaziti svoja pravila, neke sportaše su pustili i naravno da je Novak tu vidio svoju priliku, govori Perica Bukić, predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza dodajući da kada se gleda sa sportske strane, da treba dopustiti nastup Novaku Đokoviću.

– Najvažnije je po meni pitanje kako je Đoković uopće dobio vizu. Jer ako on ne ispunjava uvjete koji su već prije bili rečeni, on nije trebao dobiti vizu i toga svega ne bi bilo. U Australiji je sve poprimilo političke konotacije. Čim se politika upliće naravno da to ne može završiti dobro. Mislim da jedna država kao što je Australija ispada neozbiljna. Ne može samo Đoković biti kriv. Kako ste mu dali vizu, kako ste mu je uzeli, zašto je pet dana u nekakvom pritvoru. Zašto još uvijek ne znamo je li on ostaje ili ne. Sud je donio odluku, a ministar nije. Ministar sve odgađa za jedan dan ili za dva dana. Sve to sugerira da je tamo ogromna politička borba, ističe Robert Šola, glavni urednik Sportskih novosti.

– Izuzetno su strogi uvjeti što se tiče Olimpijskih igara u Pekingu, razlika s Tokijom je poprilična. Ide se u smještaj u olimpijsko selo, tamo se čkaju rezultati PCR testova, jedno pet, šest testiranja. Ako se nešto dogodi, ne znamo što nas čeka. Omikron je brzo mutirajuć, 20 dana je do Igara, ali svašta može još biti, rekao je Damir Šegota, šef hrvatske misije Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.

Dodaje da svi članovi delegacije moraju biti cijepljeni.

– Tko neće biti cijepljen, mora biti 21 dan u karanteni, znači zapravo ne mora niti dolaziti tamo, ističe.

Govoreći o Đokoviću, Šegota kaže da nije meritoran u cijeloj priči te da je od svega nastao prvorazredan političko-sportski skandal.

– On je kao jedan od najvećih sportaša u ovom trenutku očekivao da će dobiti izuzeće, kao i neki drugi koji se nisu cijepili, ističe.

Tomislav Grahovac, govoreći o Europskom rukometnom prvenstvu, kaže da još nije sigurno da Domagoj Duvnjak i Luka Cindrić neće moći nastupiti u grupnoj fazi jer ako na iduća dva testiranja budu negativni, moći će igrati.

– Opterećenje uoči Europskog prvenstva je ogromno. Izbornik ženske reprezentacije Nenad Šoštarić na zadnjem prvenstvu otprilike dva sata prije utakmice nije znao s kojim sastavom će igrati, ističe dodajući da se ne zna u kojem će sastavu reprezentacija nastupiti u Mađarskoj.

– To je ogroman pritisak, jednostavno na kraju ispada da osvajaju medalje na natjecanjima oni koji su zdravi, a oni koji su najbolji. Sportaši koji su bili u COVID-u imaju velik broj ozljeda, prerano počinju s trenzima, tijelo nije pripremljeno. O tome se možda puno ne priča, ali je realno da je velik broj sportaša ozlijeđen. Da ne govorimo o posljedicama koje COVID ostavlja, mnogi imaju brojne probleme.

COVID je ostavio velike posljedice na sport, pa tako i na nogomet, ističe predsjednik HNS-a Marijan Kustić.

– Prvi smo u Europi koji smo završili sva natjecanja, mislim da je poslije nas to još napravila Njemačka. Ljudi koji vode klubove su morali srezati troškove, izgubili su neke sponzore. To su doista veliki novci. Ja se duboko nadam da će se sve nekako riješiti, ali činjenica jest da je sport na konopcima. Duboko se nadam da ćemo i uz podršku Vlade RH da će se naći sredstva da prebrodimo krizu koja je prisutna.

– Sport je bio na koljenima i prije pandemije. Pandemija ga nije zakucala, ali je na putu da bude zakucan. Bojim se, ako se nešto jako brzo napravi, da klubovi nemaju šansu ostati pa makar i poluprofesionalni. To je onda i početak kraja, kada se priča o sportu. Danska nogometna liga je lošija od hrvatske, no HNL ima 2 milijuna eura od TV prava, a primjerice Danska ima 70 milijuna eura. Dok u Hrvatskoj se ne pronađe način da klubovi imaju inicijalni novac potreban za život, mi ne možemo imati normalnu situaciju u kojoj klubovi mogu raditi. Kod nas je situacija takva, da ako je predsjednik sposoban, onda klub živi. Ako nije, onda klub umire. A kod nas 99% klubova u biti umire. Imamo 99% nesposobnih predsjednika, ispada, što je suludo, dodaje Šola.