Pupovčeve ‘Novosti’ u obrani Borjana: Postupke navijača nazvali ‘iživljavanjem’

“Pored globalne rasprave o političkim okolnostima katarskog domaćinstva Svjetskog nogometnog prvenstva, dobili smo i mi u regiji svoj prigodni mali ogled. Za metu je poslužio golman kanadske reprezentacije Milan Borjan, inače prvotimac Crvene Zvezde, a rođeni Kninjanin. Borjan je kao dijete 1995. godine napustio rodni grad u izbjegličkoj koloni i ne ustručava se o tome eksplicitno govoriti. Štoviše, ne prihvaća navode da je došao iz Hrvatske, nego kaže da je iz Republike Srpske Krajine i, znao je izjaviti, srpske Dalmacije”, piše Igor Lasić za “Novosti” SNV-a Milorada Pupovca u tekstu “Iživljavanje na Borjanu”.

“Golman kanadske reprezentacije Milan Borjan, rodom iz Knina, bio je izložen sustavnom iživljavanju hrvatskih navijača”, navodi se u “Novostima”, a spominje se i australski reprezentativac Miloš Degenek, “također porijeklom Srbin iz Knina, također dijete iz one iste kolone”.

“Hrvatski mediji odigrali su većinom tabloidski, potpaljujući mrzilački žar ili pak tobože suzdržano promatrajući orgijanje”, ističe se u “Novostima”, a bez da se pritom osudi srpsku agresiju na Hrvatsku.

> Jeličić o zvezdašu i kanadskom golmanu Borjanu: Osim što ne poznaje zemljopis, nije ni neki golman

> Australski Srbin provocira: Podijelio fotografiju iz Oluje i ustvrdio kako ‘to nije politički post’

Što je govorio Borjan?

”Mislim da je jako zanimljiva grupa. Dobri protivnici. Naravno da mislim da možemo dalje, imamo izvanrednu momčad, igramo lijep nogomet, moderan, neka rivali razmišljaju o nama”, rekao je Borjan.

Tvrdi da je dobio brojne prijetnje Hrvata nakon izjave o svom mjestu rođenja.

> Junak kanadske reprezentacije, vratar Zvezde, nogometaš je koji tvrdi kako se rodio u ‘srpskoj Dalmaciji’

”To puno govori o njima. Vrijeđanje, prijetnje i takva doza primitivizma. Dosta prijatelja imam iz Hrvatske i nikada nisam gledao tko je odakle. Ja ću se uvijek ponositi s mjestom svog rođenja.

Što je govorio Degenek?

Degenek je nedavno podijelio fotografiju kolone Srba uz provocirajuću poruku: “Ovo nije politički post ili išta o ratu. Samo želim pokazati da je život nešto najljepše. Od apsolutno ničega do pobjede na Svjetskom prvenstvu. Predstavljajući zemlju koja mi je dala sve. Hvala vam.”

Not a political post or a post about any war. Just a post to show that life is the most beautiful thing. From absolutely nothing to winning a World Cup Game. Representing the country that gave me everything. Thank you 🇦🇺⚽️ @Socceroos never stop believing in yourself ⚽️ pic.twitter.com/24flKtFc8I

Tekst se nastavlja ispod oglasa

— Miloš Degenek (@milosdegenek45) November 26, 2022

 “Mislite da je ovo pritisak? Ne, ovo nije pritisak. Pritisak je bio kada sam kao beba bježao od rata, pritisak je bio kada sam sa šest godina bio usred novog rata. To je pritisak”, ustvrdio je ranije, ali pritom nije spomenuo tko je bio agresor u ratu.

Što je bila tzv. RSK?

U Kninu je 19. prosinca 1991. proglašena tzv. Republika Srpska Krajina, pobunjenička tvorevina hrvatskih Srba, u čiji su sastav ušle SAO Krajina, SAO Zapadna Slavonija i Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem. Tzv. RSK se praktično nalazila pod nadzorom Srbije, odnosno Savezne Republike Jugoslavija, bez čije pomoći se i ne bi mogla održati.

Tijekom Domovinskog rata prognano je 550.000 osoba (Hrvata, Mađara, nesrba, čak i Srba) te još 150.000 izbjeglica koji su otišli u inozemstvo. Veliki dio Hrvata prognan je nasilno iz tzv. Republike Srpske Krajine, a dio kao posljedica agresija i zločinačkih bombardiranja gradova i naselja.

U tzv. SAO Krajini nisu postojala ljudska prava za nesrbe. Svi nesrbi koji su ostali u svojim domovima su bili maltetrirani, ponižavani ali i ubijeni: pokolj u Baćinu – listopad 1991.; pokolj u Šašićima – 1992. g., pokolj u Polju i Lađevačkom Selištu kod Slunja – 1992. g.; pokolju u Medviđi kod Benkovca – 1993. g.; pokolj u Zatonu Obrovačkom – 1993. godine. Iz UNPA zona je tijekom mirovne operacije UN-a prognano oko 12.000 osoba a više od 400 ih je ubijeno. Cilj je bio stvoriti etnički čist prostor na području zamišljene velike Srbije (iz knjige “Domovinski rat – da se ne zaboravi”, dr. sc. Marko Jukić).