Rimčeva Nevera sa 412 km/h najbrži serijski auto na svijetu

Foto: fah

Rimac Nevera je postigla najveću brzinu od 412 kilometara na sat (km/h), što ga čini najbržim električnim serijskim automobilom na svijetu, priopćili su u utorak iz tvrtke Rimac Automobili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rimac tim posebno je tražio stazu ovalnog oblika s ravninama dovoljno dugim da Nevera postigne najveću brzinu, da bi se na kraju odlučili verificirati brzinu na stazi Automotive Testing Papenburg u Njemačkoj, s dva pravca od četiri kilometra, a . Staze na kojima je moguće postići brzinu veću od 400 km/h vrlo su rijetke jer je vrlo rijetko da automobil uopće može postići tako visoku brzinu.

“Nevera je, prilikom postavljanja rekorda, postavljena u tzv. Top Speed mode, stvarajući aerodinamički profil koji uravnotežuje otpor i potisnu silu kako bi se osigurala stabilnost pri velikim brzinama”, navodi se u priopćenju i dodaje da je Nevera bila opremljena gumama Michelin Cup 2R, uz nadzor Michelinovog tehničara koji je provjerio njihovo stanje.

Za volanom je bio Miroslav Zrnčević, glavni testni i razvojni vozač, otkrivaju iz tvrtke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Njegov je izazov bio postići savršen ulazak na ravninu iz zakrivljenih dijelova staze kako bi osigurao najbolju moguću priliku da dosegne najvišu brzinu. Izlazeći iz ovalnog dijela staze iz nagiba, putujući oko 250 km/h, Miroslav je oslobodio punu snagu Nevere kako bi dosegao brzinu od 412 km/h – točno onako kako je simulirano na početku projekta Nevere”, objašnjavaju iz Rimac Automobila.

“Postignuta brzina čini Neveru najbržim serijski električnim automobilom, te je to najveća brzina ikada zabilježena na Automotive Testing Papenburg stazi. Brzina je izmjerena pomoću Racelogic V-Boxa, visokopreciznog mjernog uređaja temeljenih na GPS-u. Najveća brzina od 412 km/h bila je cilj koji je Rimac tim postavio kada je automobil prvi put predstavljen kao C_Two na Ženevskom sajmu automobila 2018., a sada – nakon 1,6 milijuna sati razvoja – ta brzina je potvrđena”, stoji u priopćenju.

Miroslav Zrnčević, glavni vozač za testiranje i razvoj u Bugatti Rimcu, istaknuo je kako je postići brzinu 412 km/h u cestovnom automobilu nevjerojatno složeno. “Ali u Neveri smo stvorili automobil koji može prijeći velike udaljenosti s jednim punjenjem, može se uhvatiti u koštac s uskim i zavojitim trkaćim stazama i može driftati, kao i oboriti rekorde ubrzanja, te postići brzine od preko 400 km/h. Vozio sam Neveru otkad je prvi put okrenula kotač i vidjeti završen automobil kakav je danas stvarno je emotivan trenutak. Najvažnija stvar koju sam naučio tijekom pokušaja najveće brzine je koliko je automobil bio staložen i stabilan – što potvrđuje da su naši timovi za aerodinamiku i dinamiku vozila odradili nevjerojatan posao”, rekao je Zrnčević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se navodi u priopćenju, Nevera se isporučuje kupcima s ograničenom najvećom brzinom od 350 km/h, ali može postići najveću brzinu od 412 km/h na posebnim događajima za kupce, uz podršku Rimac tima i u kontroliranim uvjetima. Budući da su gume pod velikim opterećenjem tijekom takvih vožnji, većina mjera opreza usmjerena je na to da gume budu ispravno postavljene za tako velike brzine.

Proizvodnja Nevere trenutno je u tijeku u sjedištu Rimca na Jankomiru, a prvi automobili već su kod kupaca diljem svijeta, zaključuje se u priopćenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.