Kad je Toni Kukoč odlazio iz Splita kao trostruki europski prvak s Jugoplastikom i već okrunjen kao najbolji europski košarkaš, Roko Leni Ukić tek je kretao u prvi razred osnovne škole i još nije počeo trenirati košarku.
“Kao igrač se ne mogu poistovjetiti s njim. On je visok, ja sam nizak, ali ta njegova genijalnost, lucidnost i zajebancija na parketu, to je ono što su svi željeli imati, pa tako i ja. S vremenom smo se dobro upoznali, on je u nekoliko navrata bio i uz reprezentaciju, razgovarali smo dosta. Ovo proljetos kad je došao u Split i kad je gledao nekoliko naših utakmica na Gripama, e to je bilo nešto posebno. Mene je, nije me sram priznati, s 36 godina i toliko iskustva bila malo i trema, ali sam, možda baš i zbog toga, odigrao neke od najboljih utakmica. Meni to znači više nego neke druge stvari, to da je on bio na tribinama”, kaže Ukić za Sportske novosti.
“Neizmjerno ga poštujem, reći ću za kraj. To je čovjek koji nikada nije želio biti medijska zvijezda”, kaže.
